Jalovište rudnika više neće trovati Gradac

Dobijena građevinska dozvola za sanaciju jedne od pet crnih ekoloških tačaka. Jalovište se nalazi na svega stotinak metara od škole i stambenih zgrada
2163 pregleda 0 komentar(a)
Jalovište Gradac (arhivski snimak), Foto: Goran Malidžan
Jalovište Gradac (arhivski snimak), Foto: Goran Malidžan

Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je građevinsku dozvolu Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine za rekultivaciju jalovišta nekadašnjeg Rudnika olova i cinka Šuplja stijena u Gradcu kod Pljevalja, čime su se stekli uslovi za početak radova na sanaciji jedne od pet crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori.

Radovi na sanaciji flotacijskog jalovišta u Gradcu prema najavama iz Ministarstva trebalo je da počnu sredinom ove, a završeni do maja naredne godine.

Prema projektu, oko tri miliona metara kubnih otrovnog otpada jalovišta u Gradcu na površini oko 10 hektara biće prekriveno višeslojnim zaštitnim materijalima ukupne debljine dva metra i zatravljeno. Novac za uređenje jalovišta u Gradcu Vlada će izdvojiti od namjenskog kredita Svjetske banke ukupno vrijednog 50 miliona evra. Na javni poziv za uređenje jalovišta javila su se tri preduzeća, od kojih je “Bemaks” dao najnižu ponudu od 7,9 miliona evra.

Trenutno se na deponiji izmješta 530 metara dalekovoda Gradac - Šula koji prolazi kraj deponije.

“Cilj projekta sanacije jalovišta rudnika olovo-cinkane rude Šuplja stijena je ublažiti postojeće negativne uticaje od kontaminacije deponovanog materijala na jalovištu na okolno stanovništvo, prirodu i rijeku Ćehotinu i ograničiti budući rizik za izloženost toksikantima. Izvođenje projekta mora biti pažljivo planirano, jer se odnosi na toksične supstance čije se zagađenje može nenamjerno proširiti ako se ne postupa ispravno, tako da je potrebno izvršiti procjenu mogućih rizika i eliminisati ih u projektovanju i izvođenju radova”, piše u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu remedijacije deponije u Gradcu.

Deponija, koja je nastajala tokom pola vijeka rada Rudnika Šuplja stijena zauzima površinu od oko 10 hektara, visine je oko 30 metara. Projekat uređenja deponije predviđa preoblikovanje kosina da bi se smanjio nagib uz dva grebena širine po pet metara, dok bi na dnu kosina do rijeke Ćehotine bio postavljen potporni kameni zid visine od četiri do pet metara, sastavljen od metalnih žičanih kaveza (gabiona) ispunjenih kamenom. Jalovište će se pokriti višeslojnim materijalima ukupne debljine dva metra. Na kosinama ide izravnjavanje pola metra tampon materijala, preko toga geotekstil težine 300 grama po metru kvadratnom, potom vodonepropustna plastična membrana debljine 2,5 milimetara, zatim geotekstil 300 grama po kvadratu, 30 centimetara zaštitnog sloja, opet geotekstil 500 grama po kvadratu i potom 30 centimetara šljunka, pa 20 centimetara filter sloja, pa opet geotekstil 500 grama po kvadratu, zatim 30 centimetara gline i 20 centimetara humusa, pa trava.

Mještani Gradca tvrde da su se godinama žalili nadležnima u opštini i državi na probleme koje im stvara flotacijsko jalovište nekadašnjeg Rudnika olova i cinka Šuplja stijena, ali do sada niko ništa ne preduzima da ih zaštiti od štetnog uticaja deponije.

Jalovište se nalazi na svega stotinak metara od škole i stambenih zgrada u kojima žive većinom bivši radnici Rudnika Šuplja stijena. Za vrijeme vjetrovitih dana velike količine prašine sa deponije prekrivaju cijelo naselje.

Koncentracije štetnih materija i do 56 puta veće od dozvoljenih

U određenim uzorcima materijala sa jalovišta, uzimanim bušenjem od površine jalovišta do gotovo 30 metara dubine, nađene su znatno povećane koncentracije teških metala: arsenika, olova, hroma, kadmijuma, cinka, kao i povećane koncentracije žive. U nekim uzorcima sa jalovišta koncentracija arsenika je 8,5 puta veća od najveće dozvoljene, olova čak 56 puta veća, cinka 23 puta, kadmijuma oko 10 puta, bakra devet puta, hroma tri puta... Кod uzoraka tla uzetih oko jalovišta i u naselju Gradac takođe su povećane koncentracije teških metala. Ispitivanja kvaliteta tla kod ispitivanih uzoraka pokazuje povećan sadržaj arsenika, olova, hroma, kadmijuma, bakra, cinka, nikla, s tim što njihove povećane koncentacije nijesu prisutne kod svih uzoraka, nego se neki od navedenih elemenata u povećanim koncentacijama pojavljuju samo kod nekih uzoraka, dok je hrom u povećanim koncentracijama prisutan kod svih ispitivanih uzoraka “, navodi se u Elaboratu.

Ispitivanja površinskih, podzemnih i drenažnih voda iz jalovišta u određenim uzorcima pokazuje sniženu ph vrijednost vode, kao i znatno uvećano prisustvo gvožđa, kadmijuma, olova.

Bonus video: