U gradovima širom Crne Gore i večeras su održani molebani i litije u znak protesta protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Litije se od Božića organizuju dvaput sedmično, četvrtkom i nedjeljom.
Večeras je u Pljevljima organizovana litija u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.
Litiju je predvodio vladika Mileševske eparhije Atanasije, koji je prije molitvenog hoda služio moleban u crkvi Svete Petke u centru grada.
Obraćajući se okupljevnima protojerej stavrofor Borivoje Pantić kazao da će Pljevlja ostati jedinstvena i istrajna u odbrani svetinja sve dok se Zakon ne povuče.
Građani su velikim aplauzom pozdravili, građane Čajniča kojima danas crnogorska policija nije dozvolila da uđe u Ccrnu Goru na graničnom prelazu Metaljka i prisustvuju večerašnjoj litiji u Pljevljima.
„Umjesto sa cvijećem građani koji su se kretali u litiji dočekani su sa pancirima, pendrecima i kacigama. To nije ona Crna gora u kojoj mi živimo i u kojoj želimo da živimo. Naša braća su pošla sa krstom, pošli su sa litijama i molitvama, i donijeli su blagoslov majke Božije Čajničke do Metaljke, ali je ona prenešena u srcima svih nas koji smo ovdje okupljeni i nadam se da se ovakve stvari više neće dešavati“, rekao je Pantić.
Okupljenima se obratio i Rade Grujičić asistent na Mašinskom fakultetu u Podgorici koji je rekao da oni ljudi koji su cio svoj život posvetili sticanju materijalnih dobara ne mogu nas da razumijju.
„Mi nismo vođeni bilo kakvim interesom već istinskom duhovnom potrebom da sačuvamo svoje svetinje. Donekle mogu da razumijem da naši vlastodršci naše svetinje ne doživljavaju kao svoje, ali nikako ne mogu da shvatim da oni narod i volju naroda ne doživljavaju kao svetinju. Volja naroda njima mora biti svetinja. Da su njihove namjere zaista bile časne i poštene oni bi se makar preipsitali nakon ovolikog otpora naroda“, rekao je Grujičić.
On je kazao da će se sve ovo okončati pobjedom Božijom i crkve Božije.
„Naša je samo obaveza da u ovoj borbi ostanemo istrajni i svjesni da smo na pravoj strani. Mi se na ovim litijama molimo da Bog urazumi donosioce zakona da ih navede da preispitaju svoje odluke. Nije slabost priznati svoju grešku. Velika je hrabrost učiniti nešto da se greška ispravi. Jedino na taj način mi sebe i druge činimo boljim“, rekao je Grujičić.
Nakon molebana koji je služen u crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, na hiljade građana je prošlo ulicama grada, noseći ikone i svijeće.
Na gradskom Trgu slobode protojerej stavrofor Miodrag Todorović kazao je da će "rascjep pobijediti jedinstvim, mržnju ljubavlju, zlo dobrim uz pomoć Božiju."
"Da se i oni koji pozivaju na nejedinstvo opamete, da ih Bog blagoslovi i da vide da je ljepše biti u jedinstvu nego u nejedinstvu, sa narodom a ne mimo narod", poručio je Todorović.
Besjede na Trgu održao je protojerej Mihailo Čikvin iz poljske pravoslavne crkve, kazao je da dolazi kao svoj kod svojih.
"Ovo što se danas dešava kod vas je i naše stradanje, ali i naša nada. Mi vas gledamo i podržavamo i osjećamo jedinstvo", kazao je Čikvin i dodao da u očima onih koji prisustvuju litiji nije vidio strah, već odvažnost, ponos i mudrost.
"Ispred vas je Sveti Vasilije, iza vas je istina, imate odličnog mitropolita, episkope i sveštenstvo, a s druge strane imate cio pravoslavni i hrišćanski svijet iza sebe koji vas podržava, a iznad vas su Bog i njegovi anđeli i zato nemate čega da se bojite", poručio je poljski sveštenik.
Kazao je da cio svijet gleda narod u Crnoj Gori i zamolio ih da idu dalje.
"Ovih dana se ne rješava samo sudbina vašeg naroda i vaše crkve, već može biti i sudbina cijelog svijeta. Uz vas je istina i koračajte dalje", poručio je Čikvin.
Prošli su ulicom Milivoja Bulatovića, dijelom ulice Dunje Đokić, pa potom Palih partizanki, preko Trga borca, pored Opštine i vratili se do crkve.
U Danilovgradu je i večeras krenula litija koja je predvođena sveštenstvom i monaštvom došla od crkve Svete Tekle do prostora između Osnovne škole Vuko Jovović i Gimnazije Petar I Petrović Njegoš.
Sveštenik Boris Brajović kazao je da neće govoriti o onima koji su donijeli zakon, ali da će objasniti što se u poslednja dva mjeseca dešava u Crnoj Gori.
"Dešava se najveća investicija - obnavljamo Crnu Goru... Sve su ulice preplavljene i pune... Ovdje je sakupljeno srce Crne Gore, i ljubav", kazao je on.
Rekao je da ne smiju dati ulice, jer se neće imati gdje vratiti.
"Zato smo spremili dva odgovora, jedan je: 'Ne damo svetinje', a drugi 'Bog je sa nama', a kad je Bog sa nama, čega se bojimo?", kazao je on.
Večeras krst nosi Miroslav Miro Stanišić, crkveni dobročinitelj, koji duže od dvije decenije ne hoda zbog povrede kičme.
"Trenutno ne hodam, ne nose mene ni ove noge, ni ova glava. Nosi me ono Božje u meni, taj optimizam koji me tjera da idem od Savine do Sinjajevine...Nema vjeru u Boga koji misli da Bog može sve, vjeru u Boga ima onaj koji misli da uz Božju pomoć može sve...
Već dva mjeseca zazvonilo je iznad Crne Gore, već dva mjeseca za mene ovo nije Crna Gora, za mene je ovo Sveta Gora",kazao je Stanišić.
Nakon molebana u starogradskoj crkvi Sveta Trojica u Budvi, litija u kojoj je više hiljada ljudi ide ka crkvi Sveta Petka. Litiju predvodi predsjednik opštine Marko Carević.
Kolonu koja je prešla dionicu dugu desetak kilometara predvodili su igumani Pivskog i manastira Zagrađe, Jeftimije i Lazar, plužinski paroh, jerej Mirosla Mihailović i arhimandrit kijevsko-pečerske larve, Petar Petrić.
Ispred crkve u Plužinama besjedu je održao protojereh stavrofor Miodrag Todorović iz Nikšića koji je kazao da ako narod da svetinje onda se narugao slavi, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
"Ovi koji su donijeli ovaj propis da od svetinja prave trgovačke dućane nijesu svjesni da su to donijeli protiv sebe, svoje duše, protiv svojih bližnjih, svojih predaka i potomaka. Ovolika snaga i ovoliko buđenje naroda Božijeg nije bilo samo od sebe. Ovo je i po molitvama naših predaka i po željama naših potomaka", poručio je Todorović.
Kako je kazao poruka "Ne damo svetinje" znači da se bore za svakog čovjeka.
"Čovjek bez svetinje je čovjek bez slobode. A šta je čovjek bez slobode nego, kako kaže vladika Rade, stoka na pasištu", istakao je Todorović.
Nakon molebana, Pivljani su, predvođeni sveštenstvom i monaštvom, prošli ulicama varoši, a obratio im se njihov paroh koji je kazao da se narod još jednom okupio da glavarima pošalje nedvosmislenu i jasnu poruku da ne da svetinje.
Arhimandrit Petar Petrić je kazao da je Crna Gora najveći pravoslavni hram na svijetu, a da su joj nebesa kupola. Kako je kazao oni koji su postavljeni od naroda treba da čuju taj narodni glas koji im poručuje da ne diraju ono što se dirati ne smije.
"Naši krsni hodovi su molitve kojima želimo da smekšamo tvrda srca onih koji neće da čuju glas naroda. Naši krsni hodovi su poruke mira i ljubavi", kazao je Petrić i dodao da je u Crnoj Gori vaskrsnula vjera i narod, a da je praznik vaskrsenja uvijek praznik pobjede.
Objasnio je da je danas od Pivskog manastira do Plužina donesena identična kopija Presvete Bogoridice Pečerske koja je na zapad Ukrajine došla 1595.godine kao dar naroda braći u Crnoj Gori i da će se ta ikona nalaziti u manastiru Zagrađe dok mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije ne donese odluku gdje će biti njeno stalno mjesto.
Poslije molebana koji je služen u crkvi svetih apostola Petra i Palva grdskim ulicama Bijelog Polja do crkve u Nikoljcu krenula je litija, koju je pored episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija predvodio episkop raško-prizrenski Teodosije.
Obraćajući se građanima na gradskom trgu Vladika Joanikije je kazao da je narod, boreći se protiv diskriminacije, sabrao u narodnu skuštinu.
„Ovdje se pravi jedan presedan u Crnoj Gori da se ovaj nesrećni zakon koji je zapravo bezakonje i udar na pravni poredak u Crnoj Gori, da bi istom modelu šiptari Hašim Tači i Hradinaj oteli srpske crkve na Kosovu i Metohiji, Visoke Dečane , Pećku parijaršijuju, Ljevišku po istom modelu, to je dogovor“, kazao je vladika Joanikije.
Episkop raško –prizrenski Teodosije je kazao da su „naši sveti vladari, arhieposkopi, patrijarsi, znali šta može sačuvati biće našeg naroda“.
„Zato je podignuta Studenica, Hilandar, Pećka patrijaršija, Dečani, Ostrog, Cetinjski manastir i mnoge naše svetinje posijane po svim srpskim zemljama. Oni su znali da jedino svetinje mogu sačuvati dušu našega naroda i to u najtežim vremenima, u ropstvu, stradanju, a evo i ovo naše vreme, kako u našim Krajinama, Slavojniji, BiH, na Kosovu i Metohiji, čega smo se držali ako ne svetinja . Svetinje su nas sačuvale i mi zato gdje god danas da živimo naše svetinje ne damo drugima“, poručio je epsikop Teodsije.
"Neka je vječna Crna Gora i neka je vječno pravoslavlje" - poručeno je sa molebana u porti manastira Đurđevi stupovi u Beranama.
Protojerej stavrofor Dragan Ristić je rekao da kada bi temelji ovog manastira mogli da progovore, preci bi kazali da su ponosni na svoju djecu.
"Napadaju nas, kažu da na litijama ima djece, da zloupotrebljavamo djecu. A ja ima kažem, svi smo mi nečija djeca" - rekao je protojerej Ristić.
Sa molebana je još jednom ponovljeno da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti diskriminatorski i da narod neće dati svoje svetinje.
Na danasnju veliku litiju bila je čak i jedna grupa planinara koja je noć ranije izašla na vrh Ćafa prijedolska na preko hiljadu i osamsto metara da bi se odatle spustili u selo Šekular, i sa tamošnjim litijom prepješačili još oko dvadeset kilometara do grada.
Tu u centru u jednu su se slile mnoge seoske litije, pa se glavna litija protezala od manastira do ulice 29. novembar.
Litija i moleban u Beranama su protekli u najboljem redu, o čemu su se starali crkveni redari i redovna policija.
Bonus video:
