Direktorat za vanredne situacije i druge institucije i resori koji su predmet revizije uspjeha o sprovođenju politika zaštite od požara, sjutra bi Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) trebalo da dostave planove aktivnosti za realizaciju preporuka vrhovne državne revizije.
DRI je krajem oktobra objavila Izvještaj “Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori - zaštita od šumskih požara”, a revizijom je utvrđeno da država još nema uspostavljen dovoljno efikasan sistem zaštite od šumskih požara, da su njeni kapaciteti u tom smislu ograničeni i da dovode do toga da se “svake sezone kreće gotovo iz početka”.
Revizijom su obuhvaćeni MUP, odnosno Direktorat za vanredne situacije, čiji je direktor Mirsad Mulić, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR), Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Uprava za šume, Nacionalni parkovi i službe zaštite i spašavanja Podgorice, Nikšića, Berana i Pljevalja.
U cilju umanjenja štetnih efekata požara na šume Crne Gore, DRI je tada dala 42 preporuke, dvije Ministarstvu održivog razvoja, po osam MUP-u i vladinom Koordinacionom timu za zaštitu i spašavanje, te po devet resoru Milutina Simovića i jedinicama lokalne samouprave.
Njima je dat rok od 45 dana da izrade i dostave DRI plan aktivnosti za realizaciju preporuka koji sadrži mjere, nosioce, aktivnosti i rokove.
Član Senata DRI i rukovodilac revizije, Branislav Radulović, podsjetio je da na ocjenu DRI da sistem zaštite od požara “nije dovoljno efikasan u objezbjeđenju zaštite od te elementarne nepogode”, kazao da je ona sve učestalija, između ostalog i zbog klimatskih promjena, te da realizacija 42 preporuke “treba da doprinese uspostavljanju efikasnijeg sistema zaštite”.
Prema njegovim riječima, ključne preporuke DRI su prije svega one čija realizacija treba da obezbijedi uspostavljanje odgovarajućeg informacijskog servisa i baze podataka, adekvatnu procjenu rizika, mapiranje i lokaciju (zone) opasnosti, adekvatan nadzor nad izvršavanjem zadataka, bolju koordinaciju među učesnicima sistema zaštite i spašavanja, adekvatnu i dovoljnu opremu…
U reviziji stoji da MUP, odnosno Direktorat za vanredne situacije, iako je to obaveza tog resora, nije izradilo program razvoja sistema zaštite i spašavanja. Nije izrađena ni Nacionalna procjena rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Država još nema ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o pojavi određene vrste opasnosti.
U reviziji još stoji da Uprava za šume i MPRR i dalje nemaju efikasan i funkcionalan sistem za razmjenu informacija, iako je taj projekat započet prije 10 godina. Da nema adekvatnog nadzora nad izvršavanjem zadataka, da koordinacija između Uprave za šume i službi zaštite postoji samo prije požarne sezone, a da se saradnja “bazira na usmenim dogovorima”.
U sistemu zaštite i spašavanja, kako je “Vijestima” kazao Radulović, ključna uloga pripada Direktoratu za vanredne situacije MUP-a.
“Koji je posebno revizorski tretiran, između ostalog, jer su njegove nadležnosti: koordinacija rada učesnika sistema zaštite i spašavanja, planiranja, pripreme i sprovođenja mjera i aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa, praćenje i analiziranje stanja u oblasti zaštite i spašavanja, osposobljavanje i usavršavanje pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica, obavještavanje i uzbunjivanje građana…”, rekao je on.
Izvještaj o reviziji objavljen je 28. oktobra, subjektima revizije dat je rok od 45 dana da dostave plan aktivnosti za realizaciju preporuka. Taj rok ističe danas.
“Direktorat za vanredne situacije MUP-a već je izvijestio da je ispunio ovaj dio svojih obaveza iz nalaza vrhovne državne revizije. DRI očekuje i da drugi subjekti revizije blagovremeno i u skladu sa nalazom DRI ispune svoje obaveze, primarno da u roku od šest mjeseci DRI i Vladu izvijeste o realizaciji izdatih preporuka”, kazao je Radulović.
Novi tip revizija
Revizije poput one o zaštiti od šumskih požara, DRI objavljuje od 2014. godine, a održivi razvoj, odnosno zaštita životne sredine, biće u fokusu i narednih revizija.
Prema riječima Radulovića, osim toga kako se troši novac, cilj je ispitati da li se realizuju zacrtane politike.
”Revizija uspjeha je novi tip revizija, koja ima za cilj da nezavisno i objektivno ispita da li subjekti javnog sektora, sistemi, programi ili planirane aktivnosti funkcionišu ili se ostvaruju u skladu sa utvrđenim politikama i planovima, a ne samo da li su zakonito i pravilno evidentirani troškovi”, kazao je on.
Revizije uspjeha, kako je dodao, dodatno doprinose efikasnom i efektivnom načinu upravljanja i imaju za cilj da pojačaju odgovornost i transparentnost državnih organa i drugih subjekata u sprovođenju zadatih politika.
Od 2014. sprovedeno je još 17 revizija uspjeha. U narednom periodu, fokus će biti na održivom razvoju.
“Prepoznajući važnost Agende UN za održivi razvoj, odnosno Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine, fokus ovog tipa revizija u narednom periodu će biti na održivom razvoju, u kom zaštita životne sredine zauzima posebno mjesto.
Zadaci Direktorata za vanredne situacije
Direktorat za vanredne situacije bi, prema preporukama, trebalo da u narednih šest mjeseci, pored ostalog izradi predlog programa razvoja sistema zaštite i spašavanja, izradi nacionalnu procjenu ugroženosti, odnosno procjenu rizika od katastrofa. Trebalo bi i da bliže propiše mjere zaštite šuma od šumskih požara, da prema Zakonu o zaštiti i spašavanju donese preostala podzakonska akta i interne procedure postupanja, da sprovede analizu potreba opreme za požare, te da osigura donošenje, redovno praćenje i ažuriranje planova zaštite i spašavanja svih u tom sistemu.
Bonus video:
