Nema rasta standarda ni u naredne tri godine - Vijesti.me
EKONOMSKE REFORME ZA PERIOD 2020 - 2022. GODINA

Nema rasta standarda ni u naredne tri godine

Programom ekonomskih reformi za period 2020 - 2022. godina, Vlada očekuje veću inflaciju nego što je rast zarada. Očekuje se duplo veći iznos stranih investicija, rast turizma i izvoza, ali će sve otići na smanjenje javnog duga

Vlada očekuje rast tamo gdje su MMF i SB najavili usporavanje: Sa sjednice Vlade
Vlada očekuje rast tamo gdje su MMF i SB najavili usporavanje: Sa sjednice Vlade (Foto: Boris Pejović)

U naredne tri godine Vlada očekuje da će se rast ekonomije zasnivati na značajno većim stranim investicijama, rastu prihoda od turizma, većoj potrošnji građana i domaće privrede, kao i povećanju izvoza roba i usluga, navedeno je u Programu ekonomskih reformi za period 2020 - 2022. godina.

Međutim i ovaj rast BDP-a, prema najavama iz programa, ne bi uticao na rast zarada i životnog standarda. Vlada očekuje da će prosječna zarada u narednoj godini iznositi 1,6 odsto zbog povećanja plata u prosvjeti i zdravstvu, a da će u dvije sljedeće godine to biti u prosjeku po svega 0,5 odsto. U ovom periodu Vlada očekuje “stabilan rast potrošačkih cijena sa prosječnom stopom rasta od 1,3%”. To znači da će prosječna zarada i dalje imati realnu nižu vrijednost, zbog veće stope inflacije od njenog nominalnog rasta.

Ukoliko se ove prognoze ostvare, rast BDP-a u narednoj godini iznosio bi 3,4 odsto (nešto više od ovogodišnjeg rasta od 3,1 odsto), dok bi u 2021. godini rast usporio na 2,8 odsto jer bi bila završena izgradnja auto-puta, dok bi 2022. rast ekonomije iznosio 3,2 odsto.

Ovaj rast ne bi uticao na povećanje standarda prosječnog građanina, ali u njemu nije ni navedena mogućnost smanjenja dažbina koje bi rasteretile privredu osim ukidanja “kriznog” dijela poreza od dva odsto na dio bruto zarade iznad prosjeka. Predstojeći rast ekonomije uticao bi na povećanje državnih prihoda koji će se koristiti na smanjenja javnog duga sa sadašnjih 78 odsto BDP-a na 62,5 odsto na kraju 2022. godine.

U službi smanjenja javnog duga biće i svi prihodi od zakupa aerodroma, kao i od privatizacije, odnosno prodaje preostalih državnih kompanija i imovine.

novac, ekonomija
Ilustracija(Foto: Shutterstock)

U programu se navodi da će javne investicije nakon završetka auto-puta u septembru naredne godine biti smanjene i da treba da ih zamjene privatne investicije kako bi se postigao očekivani ekonomski rast.

Glavni adut Vlade u ekonomskoj politici je očekivanje da će doći do ogromnog rasta stranih direktnih investicija, podstaknutih i programom ekonomskog državljanstva, odnosno mogućnosti da strani investitori dobiju državljanstvo Crne Gore ako investiraju u prioritetne oblasti, kao što su visokokvalitetni turizam, industriju, energetiku ili poljoprivredu.

Neto iznos stranih direktnih investicija u prošloj godini iznosio je 266 miliona eura, a Vlada očekuje da će on u narednom periodu narasti na skoro 10 odsto BDP-a, što je oko 500 miliona godišnje.

“Prema projekcijama makroekonomska kretanja u Crnoj Gori će u periodu 2019-2022. karakterisati nastavak investicione aktivnosti, diverzifikacija domaće privrede uz jačanje proizvodnje i izvoza, umjeren rast privatne i državne potrošnje i stabilizacija uvoza. Pretpostavke makroekonomskog okvira u srednjoročnom periodu zasnovane su na kretanjima globalne ekonomske aktivnosti, projekcijama rasta najvažnijih trgovinskih i ekonomskih partnera Crne Gore, eurozone, ali i zemalja regiona”, navedeno je u Programu ekonomskih reformu.

Projekcije i preporuke MMF-a, Svjetske banke i EBRD-a potpuno su drugačije od očekivanja Vlade. Ove međunarodne institucije upozorile su u svojim izvještajima na usporavanje ekonomije država eurozone, kao i da se neke nalaze u tehničkoj recesiji ili su na njenoj granici. Kako su naveli, uticaj takvog stanja na Crnu Goru je smanjenje investicija iz tih država, manji broj dolazaka i niža potrošnja turista kao i smanjen izvoz u te države, odnosno upravo suprotno od onoga što Vlada očekuje da će se dešavati. Neki evropski i svjetski ekonomisti upravo za narednu godinu očekuju početak nove svjetske ekonomske krize.

Dio ovog crnog scenarija međunarodnih finansijskih institucija je već počeo da se osjeća u Crnoj Gori - državne brodarske kompanije Crnogorska i Barska plovidba zbog pada međunarodnog pretovara su povećali gubitke u poslovanju zbog čega će iz budžeta biti vraćane rate za brodove od oko devet miliona godišnje, proizvodnja u nikšićkoj Željezari je na minimumu kao i plate zaposlenih, cijena aluminijuma, najznačajnijeg crnogorskog izvoznog proizvoda, je u skoro konstantnom padu,...

Vlada očekuje da na rast ekonomije značajno utiče potrošnja domaćinstava.

“Potrošnja domaćinstava će dominantno opredjeljivati ove tokove i rasti po realnoj stopi od 2,9% u prve dvije godine roka, da bi potom usporila na 1,9% u 2021. i 2022.

Rast potrošnje domaćinstava je opredijeljen umjerenim rastom zaposlenosti i zarada u srednjem roku, daljim povećanjem prihoda od turizma i povezanih djelatnosti, kao i stabilnim rastom doznaka i ličnih transfera iz inostranstva”, navedeno je u Programu Vlade.

Nije jasno kako se može očekivati rast potrošnje domaćinstava, ako će vrijednost zarada biti niža kako se navodi u drugom poglavlju istog dokumenta. Realno je očekivati “stabilan rast doznaka i ličnih transfera iz inostranstva”, jer se povećava broj mladih ljudi koji odlaze iz Crne Gore. Vlada se nada da će oni dio svoj zarada slati u domovinu.

Kao neočekivani rizik navedeno sve na što su upozorili MMF i SB

Rizike za ostvarenje zacrtanog rasta BDP-a i smanjenja javnog duga, Vlada vidu upravo u onome na što upozoravaju iz MMF-a i Svjetske banke, ali ne očekuje da će se to desiti.

“Promjena dinamike realizacije investicija i potencijalno neplanirano povećanje troškova dionice auto-puta predstavlja rizik za ostvarenje osnovnog scenarija, uz neizbježne negativne multiplikativne efekte na ekonomska kretanja, ali i fiskalne pokazatelje, prihode budžeta, deficit i dug. Multiplikativni efekti ostvarenja ovog rizika uticali bi na smanjenje agregatne tražnje, nižu potrošnju domaćinstava, ali i smanjenje uvoza”, navedeno je u programu.

Vlada kaže da bi njene planove mogli pobrkati i spoljni faktori.

“Geopolitički rizici u bližem ili daljem okruženju povećavaju sigurnosne izazove s uticajem na cjelokupnu svjetsku ekonomiju, u vidu smanjenja investicija, turističkog prometa ili smanjenja ukupne ekonomske aktivnosti, kroz prelivanje potencijalnih nižih stopa rasta na sve ekonomije. Ove godine su ti rizici izraženiji, a odnose se na nestabilne odnose između Amerike i Kine zbog uvođenja trgovinskih barijera, uvođenje sankcija Iranu, bregzit, kao i ostali rizici”, navedeno je dokumentu.

MMF i SB upozoravali su da Vlada nije smanjila broj zaposlenih u javnom sektoru, kao glavnu fiskalnu mjeru na rashodovnoj strani budžeta. Vlada to u ovom dokumentu priznaje kao svoju manu:

“Nesprovođenje mjera fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi negativno bi se odrazilo na fiskalnu stabilnost, i posljedično na sveukupnu makroekonomsku stabilnost”.

Četvrti rizik su nepovoljne vremenske prilike koje negativno “mogu u značajnoj mjeri uticati na sektore turizma, poljoprivrede i proizvodnje električne energije”.U slučaju da se dese ove negativne pojave dokumentom se predviđa scenario nižeg rasta koji bi u naredne tri godine iznosio 1,4, 1,5 i 1,1 odsto BDP-a. To bi uticalo na sporije snižavanje javnog duga pa bi na kraju 2022. godine bio 68,3 odsto BDP-a umjesto 62,5 odsto BDP-a po osnovnom scenariju bez negativnih vijesti.


Vidi sve komentare