Spašavali Montenergo erlajns i 2012, a rezultati još gori [INFOGRAFIKA]

Od prethodnog pokušaja stabilizacije Montenegro erlajnsa u njega ubačeno 60 miliona eura, a sada traže još 155 miliona. Nurković priznao da nisu tražili saglasnost od Evropske komisije, ali da su ih upoznali
9054 pregleda 21 komentar(a)
Nurković i Banjević, Foto: Savo Prelević
Nurković i Banjević, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 13.12.2019. 20:05h

Ovaj program restrukturiranja omogućiće Montenegro erlajnsu trajnost na tržištu i da redovno izmiruje sve svoje obaveze, kazao je ministar saobraćaja Andrija Lompar u martu 2012. godine predstavljajući tadašnji program sanacije ove kompanije.

To isto juče su ponovo obećali sadašnji ministar Osman Nurković i direktor Montenegro erlajnsa (MA) Živko Banjević, navodeći da će već od naredne godine MA pozitivno poslovati i redovno plaćati sve obaveze bez nove državne pomoći.

Program sanacije iz 2012. godine bio je težak 35,6 miliona eura državne pomoći, a kompanija je i mimo toga od tada dobila još oko 25 miliona eura iz državne kase. Nurković i Vlada sada Skupštini predlažu zakon po kojem bi avioprevoznik sada dobio 155 miliona eura, čime bi bio oslobođen svih dugova, uz nabavku četiri polovna “embrajera”.

Program stabilizacije iz 2012. godine nije u potpunosti sproveo kabinet novog ministra Ivana Brajovića, a rezultati poslovanja MA sada su višestruko gori nego što su bili kada je spašavan prije sedam godina.

Akumulirani gubitak kompanije tada je iznosio 19,2 miliona eura a sada je 90 miliona. Kapital MA bio je procijenjen na 8,7 miliona eura, a sada ima negativnu vrijednost za minus 51 milion. Dug državi za poreze i doprinose bio je nepunih pet milione eura, a sada je 25 miliona. Potraživanja Aerodroma od MA tada su bila 8,2 miliona eura, od čega je MA priznavao dug od 3,5 miliona, dok je sadašnji 32 miliona eura.

Prihodi od prodaje karata u 2012. iznosili su 73,4 miliona eura, a prošle godine su, prema izvještaju revizora, bili 72,2 miliona dok poslovodstvo MA u dodatne poslovne prihode računa još i 7,2 miliona eura koje su dobili kao pomoć iz državnog budžeta.

Iako je od prethodnog spašavanja državnog avioprevoznika u njega ubačeno oko 60 miliona eura bez ispunjenja glavnog cilja, Vlada traži da joj Skupština odobri da još 155 miliona eura investira u novi pokušaj stabilizacije.

“Kada se sa 155 miliona eura iz budžeta MA oslobodi svih dugova i kupi četiri polovna aviona, poslovaće pozitivno i moći će iz svojih sredstava da ulaže i održavanje i razvoj flote, saopštili su juče Nurković i Banjević obrazlažući novi zakon o spašavanju MA koji je Vlada proslijedila u Skupštinsku proceduru.

Na pitanje da li se može garantovati da će MA sada zaista biti spašen, oni nisu mogli dati garancije navodeći da se uspjeh očekuje na osnovu urađenih sveobuhvatnih analiza.

Nurković je kazao da je MA protekle godine smanjio gubitak i povećao broj prevezenih putnika i da su analize pokazale da je bolje oporaviti kompaniju nego dozvoliti njen bankrot. Navodeći da ona doprinosi turizmu u vrijednosti od 150 miliona eura godišnje.

Na pitanje ko je radio analizu o njenom uticaju na turizam, Banjević je kazao da je to “E3 konsalting” iz Podgorice koja je izabrana na tenderu. On očekuje da će prvi novi polovni “embrajer” stići 2021.

Nurković je ponovio tvrdnje Vlade da bi šteta bila veća da je kompanija puštena u bankrot. On je priznao da od Evropske komisije nije dobijeno mišljenje da li je ovaj zakon u skladu sa EU pravilima od državnoj pomoći.

“Kada je predstavnik EU Tomas Haglajtner boravio u Podgorici obavijestio sam ga o ovom zakonu i saopštio mu da ovo nije pomoć MA već ulaganje u državu”, kazao je Nurković.

On je naveo da niko ne može garantovati uspjeh novog plana spašavanja MA jer su uvijek mogući drastični događaji, ali da sveobuhvatne analize pokazuju da će kompanija imati uspješno poslovanje.

“Kada se nabave novi avioni neće imati godišnji trošak od četiri miliona eura za zakup postojećih. Biće niži troškovi održavanja. Neće biti troškova na kamate za postojeće dugove. Od ovih 155 miliona dio će opet završiti u budžetu. Sa 25 miliona se plaćaju obaveze za poreze i doprinose. Ako se to ne bi uradilo 400 radnika ne bi imalo staž. Aerodromima se uplaćuje 32 miliona i time zatvara ta dubioza. Taj novac neće ići novom zakupcu već ostaje u državnoj kompaniji, a kada ona prijavi profit taj novac će biti vraćen u budžet. Ako ne platimo dugove bankama, oni će ih od države naplatiti preko garancija. Ako ne platimo dugove za avione oni će biti zaplijenjeni i milioni koje smo do sada uplatili bili bi izgubljeni”, naveo je Nurković.

Montenegro Airlines
Ilustracija (Foto: Zoran Đurić)

Na više pitanja o odgovornosti za dosadašnje neuspjehe i ogromnu štetu po državni budžet, Nurković je naveo da je “ovo ministarstvo i ovaj menadžment kompanije” te dubioze naslijedio od prethodnika.

Vlada za ovaj uloženi novac dobija akcije MA po vrijednosti od 8,85 eura, na pitanje kako je određena ta cifra, s obzirom da je vrijednost kompanije negativna i da su akcije bezvrijedne, odgovoreno je da je to nominalna vrijednost akcije. Ova procjena je iz 2009. godine i od tada nije mijenjana.

Rezultat poslovanja u prošloj godini iznosio je minus 1,9 miliona eura, zahvaljujući pomoći iz budžeta od 7,2 miliona eura koja je zavedena kao ostali poslovni prihod. Kompanija ima stalno negativno poslovanje od krize iz 2008, ali je posljednjih godina značajno uvećano. U 2017. uprava je prvo prikazala minus od 4,6 miliona, ali je kasnije, nakon intervencije revizora, korigovana na 15,9 miliona.

Bonus video: