"Vlada da preispita svoje i uvaži stručne stavove da su mHE ekonomski neisplative"

"Duži niz godina smo svjedoci neodrživog planiranja i stihijske izgradnje mHE u Crnoj Gori koja ima negativan uticaj na prirodu i građane"
1163 pregleda 6 komentar(a)
Sa okruglog stola, Foto: WWF Adrija
Sa okruglog stola, Foto: WWF Adrija

Vlada mora da preispita svoje i uvaži stručne stavove da su (mHE) male hidroelektrane ekonomski neisplative i uzrokuju nesrazmjerno veliku štetu prirodi i lokalnim zajednicama, ocijenjeno je na okruglom stolu nevladine organizacije Eko tim i WWF Adria.

Oni smatraju da bi se na taj način ukinuo i sistem podsticaja koji je odgovoran za divlje širenje mHE.

„Duži niz godina smo svjedoci neodrživog planiranja i stihijske izgradnje mHE u Crnoj Gori koja ima negativan uticaj na prirodu i građane. Zbog uspostavljenog sistema podsticaja koji privileguje obnovljive izvore energije, mnogi privatni investitori odlučuju se za izgradnju mHE koje u konačnom zanemarivo doprinose poizvodnji električne energije“, navodi se u zajedničkom saopštenju Eko tima i WWF Adria.

Oni su podsjetili da su mHE prošle godine proizvele svega 4,3 gigavat sata (GWh) električne energije, što je 0,1 odsto učešća u ukupnoj proizvodnji.

„Građani su prošle godine kroz račune za struju platili investitorima u mHE preko četiri miliona eura, dok je društvena korist bila oko 2,7 miliona. Na bazi tih podataka se može zaključiti da je društveni gubitak preko 1,3 miliona eura“, navodi se u saopštenju.

U Eko timu i WWF Adriji smatraju da se ukupna šteta, koja će po društvo nastupiti u narednih deset godina korištenjem postojećeg modela podsticaja proizvodnje električne energije iz mHE samo po osnovu podsticanja sadašnjeg broja proizvođača i mHE, može procijeniti na preko 13 miliona eura.

„Postojeći sistem podsticaja direktno pogoduje privatnim investitorima. Na taj način javni novac postaje privatno vlasništvo, a koristi za lokalnu zajednicu su male i zanemarive. Male hidroelektrane najčešće su u potpunosti automatizovane, što znači da ne otvaraju nova radna mjesta, a godišnji doprinos za lokalne zajednice je vrlo mali“, rekli su iz Eko tima i WWF Adrije.

Kumulativni uticaj mHE na rijeke i živi svijet u njima je, kako tvrde, izrazito veliki, a one predstavljaju i barijere migraciji zaštićenih vrsta i dovode do poremećaja u dinamici sedimenata, promjene ekološkog režima protokab i u sezonskim ciklusima poplava, kao i gubitka staništa.

„Zbog svega toga, uvriježeno mišljenje kako je hidroenergija zelena energija ne stoji, a mHE su ekonomski neisplative i uzrokuju nesrazmjerno veliku štetu prirodi i lokalnim zajednicama“, navodi se u saopštenju.

U Eko timu i WWF Adriji smatraju da mHE imaju izrazito negativan uticaj na lokalne zajednice, ugrožavajući njihove izvore pitke vode, potencijal za navodnjavanje poljoprivrednih površina i napajanje stoke, potencijal za razvoj održivog turizma i njihovu opštu dobrobit.

„Sprovedenom analizom koncesionih ugovora i postupaka za izgradnju mHE se utvrdilo preko 20 protivpravnosti, što baca veliku sjenku na ukupnu pravnu valjanost tih projekata i dogovorenih koncesionih aranžmana“, kazali su iz Eko tima i WWF Adrije.

Oni su dodali da su izostanak kriterijuma za povlastice koje plaćaju potrošači, fiktivne odredbe o sredstvima za investicije, nepredviđenost izgradnje mHE u planskim dokumentima i davanje čitavih vodotoka u koncesiju, kao i izostanak konsultovanja javnosti o korišćenju voda, samo neke od utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.

„Projektima mHE nije dokazan javni interes, koji je osnov za dodjelu koncesija i obavljanje koncesione djelatnosti“, zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: