Vlada loše brinula o državnoj imovini - Vijesti.me
SLAB DOMAĆIN

Vlada loše brinula o državnoj imovini

Za to dobili lošu ocjenu kod Svjetske banke, a dobru za evidentiranje javnog duga, uz upozorenje da treba analizirati moguće rizike za državni budžet od garancija koje je izdala Vlada

U dokumentima nema podataka o vrijednosti i korišćenju državne imovine, ni jasnih podataka u slučaju prodaje: Sjednica Vlada
U dokumentima nema podataka o vrijednosti i korišćenju državne imovine, ni jasnih podataka u slučaju prodaje: Sjednica Vlada (Foto: Boris Pejović)

Vladin registar pokretne i nepokretne državne imovine je nepotpun i sadrži samo podatke o grupama imovine, ali ne i informacije o njenoj vrijednosti, starosti ili korišćenju. Kada je u pitanju transparentnost raspolaganja imovinom, uprkos propisima, nijesu dostupne potpune informacije o prenosima i raspolaganju tom imovinom.

Na to je ukazala Svjetska banka (SB) koja je lani ocjenjivala javnu potrošnju i finansijsku odgovornost Vlade u budžetu za 2018. godinu. SB je u svom izvještaju dodjeljivala ocjene A, B, C i D, pri čemu je A najbolja ocjena, a D najgora. SB je Vladi za brigu o državnoj imovini dala najnižu ocjenu - D.

“Pokretna i nepokretna imovina se evidentira u softveru Uprave za imovinu na osnovu informacija koje dostave direktni korisnici budžeta (potrošačke jedinice). Ti podaci se čuvaju u agregatnom formatu po grupama imovine i ne obezbjeđuju se informacije o vrijednosti, korišćenju ili starosti pojedinačnih stavki te imovine. Takođe, ne poštuju sve potrošačke jedinice zakonski zahtjev u pogledu dostavljanja podataka o pokretnoj i nepokretnoj imovini. Zato podaci iz evidencije nijesu potpuni. Nisu uspostavljene mjere kojima bi se poboljšalo poštovanje zakona”, ocijenila je SB.

Podaci o pokretnoj i nepokretnoj imovini, prema zakonskim propisima, se prikupljaju i ažuriraju na godišnjem nivou.

Kada je u pitanju transparentnost upravljanja imovinom SB-a, objašnjava da se ocjenjuje da li su procedure za prenos i raspolaganje imovinom uspostavljene kroz zakonodavstvo, propise ili usvojene procedure. Za ovaj segment Vlada je dobila ocjenu C, jer je tim SB ustanovio da postoje propisi i procedure, ali je sporno što nijesu dostupne potpune informacije za prenose i raspolaganja imovinom, poput početne cijene imovine, njene vrijednosti, datuma sticanja...

“Djelimične informacije o prodaji i davanju u zakup državne imovine sadržane su u godišnjem izvještaju koji priprema Uprava za imovinu. Primici i vrijednost od prodaje imovine su obuhvaćeni glavnom knjigom trezora i sadržani u Predlogu zakona o završnom računu budžeta. Pa ipak, nijesu dostupne potpune informacije početna cijena, vrijednost raspolaganja, datum sticanja i datum raspolaganja”, ocijenio je SB.

Za inidikator “upravljanje dugom” Vlada je dobila ocjenu A kada je u pitanju evidentiranje i izvještavanje o dugu i garancijama i odobrenje duga i garancija. SB smatra spornim to što Izvještaj o javnom dugu za 2018. godinu, koji sadrži detaljno razmatranje stanja garancija, ne pominje fiskalne rizike koje one podrazumijevaju.

“Program ekonomskih reformi (PER) sadrži i veoma detaljan izvještaj o garancijama centralnog nivoa države. Međutim, izvještaj ne sadrži razmatranje vjerovatnoće njihovog aktiviranja i kvantifikovanje potencijalnog efekta prelivanja na budžet centralnog nivoa države. Finansijski izvještaji budžetskih jedinica i konsolidovani vladini finansijski izvještaji ne sadrže procjene potencijalnih obaveza”, ocjena je SB-a.

Svjetska banka je konstatovala da nema eksplicitnog izvještavanja o primjeni Strategije upravljanja dugom.

“Godišnji izvještaj o javnom dugu usvaja Vlada i dostavlja se Skupštini u sklopu završnog računa za datu fiskalnu godinu. Međutim, u godišnjem izvještaju o javnom dugu za 2018. nijesu se pominjale kvantitativne ciljne vrijednosti, već kvalitativno izraženi ciljevi iz Strategije upravljanja dugom za 2018-2020”, ocjena je te institucije.

I fiskalna strategija dobila lošu ocjenu

SB je dala najnižu ocjenu D za Vladinu fiskalnu strategiju u dijelu izvještavanja o fiskalnim ishodima. Konstatovano je da budžetska dokumentacija, uključujući srednjoročnu fiskalnu strategiju i smjernice, ne pruža nikakve informacije o odstupanju od fiskalnih ciljanih vrijednosti, niti o napretku mjerenom u odnosu na njihovu strategiju.

“U okviru godišnje budžetske dokumentacije ili za interne vladine potrebe nije sačinjen izvještaj koji bi sadržao informacije o napretku u implementaciji Fiskalne strategije, ni objašnjenja odstupanja ili korektivne radnje koje bi trebalo preduzeti”, ocjena je Vladinog partnera.

Dalje se konstatuje da postoji više od stotinu sektorskih strategija, ali da ne postoji jasan mehanizam za operacionalizaciju strateških planova i ciljeva u srednjoročnim budžetima.
“Sektorske strategije i s njima povezani akcioni planovi sadrže jasno definisane ciljeve, ali samo u nekim slučajevima postoje posebno posvećeni programi uključeni u budžet koji imaju dovoljno opredijeljenog novca za podršku primjeni aktivnosti i ostvarenju ciljeva”, navodi se u izvještaju.

U Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike dati su limiti potrošnje na rashode za budžetsku godinu i dvije naredne godine, a u obrazloženju godišnjeg Zakona o budžetu prikazane su procjene rashoda prema ekonomskoj klasifikaciji. “Međutim, nijedan od ta dva dokumenta ne daje objašnjenje odstupanja u odnosu na srednjoročnu dokumentaciju i prognoze iz prethodne godine. Na osnovu analize i pokazatelja koji je potkrepljuju, ocjena za ovu dimenziju je D”, navodi SB.


Vidi sve komentare