Decenija u kojoj živimo gotovo sigurno je najtoplija, saopštila je danas Svjetska meteorološka organizacija (WMO) na samitu UN-a o klimatskim promjenama u Madridu.
Prema podacima WMO-a, 2019. je druga ili treća najtoplija godina u istoriji, a razdoblje od 2015. do 2019. najtoplije je petogodišnje razdoblje otkad postoje mjerenja.
Izuzetno brzo globalno otopljavanje bez sumnje je podstaknuto emisijom gasova staklene bašte.
“Nismo ni blizu postizanju ciljeva iz Pariškog sporazuma”, rekao je generalni sekretar WMO-a Peteri Talas.
“Ako sada ne poduzmemo hitne mjere kada je posrijedi klima, do kraja vijeka svjedočićemo porastu temperature za više od tri stepena”, upozorio je.
Predstavnici gotovo 200 zemalja svijeta okupili su se u španskoj prijestoni kako bi se dogovorili na koji će način ostvariti ciljeve postavljene Pariškim sporazumom, odnosno ograničiti globalno otopljavanje znatno ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na razdoblje prije industrijske revolucije.
Globalna prosječna temperatura do oktobra ove godine iznosila je 1,1 stepen više od nivoa prije početka industrijske revolucije, krajem 18. vjeka, izvijestio je WMO.
WMO je ponovo iznio nedavno objavljen podatak po kojem je koncentracija ugljen dioksida prošle godine dosegla rekordni nivo u atmosferi te u ovoj godini nastavlja rasti, prenosi Hina.
Talas je kazao da podaci WMO-a ukazuju na to da veliku cijenu zbog globalnog otopljavanja plaćaju i okeani jer apsorbuju toplotu i ugljen dioksid.
“Toplota okeana dosegla je rekordni nivo, a morska voda je za 26 posto kiselija nego na početku industrijskog perioda”, navodi WMO i upozorava da pritom propadaju brojni morski ekosistemi.
Osim velike štete koju globalno zagrijavanje nanosi prirodi, sve više temperature utiču i na ljude, a toplotni talasi predstavljaju posebnu opasnost za starije osobe.
Bonus video:
