Odbornik Demokratske narodne partije (DNP) u Skupštini opštine Danilovgrad i potpredsjednik te partije, Dragan Bojović, danas je dostavio predlog SO Danilovgrad da lokalni parlament po hitnom postupku usvoji akt, u formi Deklaracije, o stavljanju van pravne snage i suzbijanju pravnog dejstva novousvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti do donošenja novog, konsenzualno usaglašenog, zakonskog propisa.
"Mi iz Demokratske narodne partije i Demokratskog fronta smo uvjereni da će lokalni parlament prihvatiti ovu inicijativu i usvojiti Deklaraciju, jer gotovo da ne postoji niko u Bjelopavlićima, osim predsjednice opštine Zorice Kovačević i još nekoliko njoj bliskih ljudi, koji podržava ovaj protivustavni, antidemokratski i anticivilizacijski Zakon", kazao je Bojović.
"Na usvajanje ove Deklaracije obavezuje nas činjenica da su spornim Zakonom direktno prekršeni članovi 6, 7, 8, 14, 17, 19, 46, 58, 147 Ustava Crne Gore, te brojni domaći, kao i međunarodni pravni akti i konvencije čiji je Crna Gora potpisnik. Lokalni parlament u Danilovgradu ima posebnu obavezu da inicira stavljanje van pravne snage ovog antievropskog i antipravoslavnog Zakona, jer se na teritoriji ove opštine nalaze neke od najvećih vaseljenskih svetinja, kao što su Manastir Ostrog i Manastir Ždrebaonik. Lokalni parlament je dužan da usvoji Deklaraciju i iskaže svoj jasan stav protiv ovog diskriminatorskog Zakona i zato što su protiv njega svi koji razumiju da Ustav jedne zemlje mora da garantuje elementarna ljudska prava i slobode, te da vlast ne smije da diskriminiše i ponižava sopstvene građane. Konačno, opština Danilovgrad treba da inicira izmjene ovog zakonskog teksta i zbog toga što su Bjelopavlići, u svojoj slavnoj istoriji, uvijek stajali na strani istine i pravde, i znali da brane i odbrane svoje svetinje", dodaje odbornik DNP-a.
Predloženo je, dodaje Bojović, da se akt usvoji po hitnom postupku jer je sporni Zakon o slobodi vjeroispovjesti izazvao uznemirenost kod građana i pravnu nesigurnost, uvodeći, između ostalog, kako ističe, neodrživi pravni presedan da se teret dokazivanja vlasničkih prava nad imovinom prebacuje na onog koji je već prepoznat i upisan kao vlasnik, umjesto na onog koji vlasnička prava teži eventualno da ospori.
Bonus video:
