DPS će zgaziti i Ustav, samo da odlučuje sam - Vijesti.me
OPOZICIJA TVRDI DA VLAST POKUŠAVA DA IZBJEGNE POLITIČKI DOGOVOR

DPS će zgaziti i Ustav, samo da odlučuje sam

“Ustavom propisana kvalifikovana većina predviđena je kako izbor u Skupštini ne bi isključivo zavisio od volje partija na vlasti. Njihovo zalaganje za reformu u pravosuđu bila je obična demagogija”, kazao je Neven Gošović

Politički bezobrazluk: Dio poslaničkog kluba DPS-a
Politički bezobrazluk: Dio poslaničkog kluba DPS-a (Foto: Boris Pejović)

Vladajuća koalicija pokušava da izbjegne politički dogovor prilikom izbora članova Sudskog savjeta i predlaže izmjene Ustava za koje nema podršku, tvrde u opoziciji.

Radna grupa Odbora za izborno zakonodavstvo preporučila je izmjene Ustava prema kojima bi, u slučaju da nema dvotrećinske podrške poslanika, parlament birao članove Sudskog savjeta prostom većinom. U opoziciji su kazali da je takvo rješenje nemoguće sprovesti u djelo, podsjećajući da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Bojan Zeković smatra da umjesto dijaloga, vladajuća koalicija predlaže da se bez opozicije biraju i oni funkcioneri za koje je bila potrebna kvalifikovana većina. On je podsjetio da je za izmjenu Ustava potrebna dvotrećinska podrška, što znači i glasovi opozicije.

“Predloženo je da opozicija glasa za izmjenu Ustava kako bi Demokratska partija socijalista (DPS) mogla sama da bira. Dakle, neko mudar je smislio da ćemo problem što nemamo tropetinsku većinu riješiti tako što ćemo obezbijediti još veću od dvije trećine poslanika, a sve da bi DPS mogao sama odlučuje o svemu u državi. U pitanju je matematička glupost i politički bezobrazluk”, kazao je Zeković.

Bojan Zeković
Bojan Zeković(Foto: Zoran Đurić)

On je podsjetio da je takvo rješenje protivno stavu Venecijanske komisije (VK) i dostignutim standardima.

Problem dvotrećinske većine u Skupštini aktuelan je već mjesecima, zbog čega se ne mogu izabrati četiri člana Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika, što je važno i zbog činjenice da je predsjednik Savjeta biran iz tih redova. Mladen Vukčević, koji je na toj poziciji, sada je v. d. jer Skupština nije mogla da završi svoj posao. Ustav Crne Gore posljednji put je mijenjan 2013. godine, kada je uvedena obaveza da se vrhovni državni tužilac (VDT), članovi Sudskog savjeta iz reda pravnika i sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom u parlamentu, a ako takve većine ne bude, u drugom krugu se traži podrška tri petine poslanika.

Član Predsjedništva Demokratske Crne Gore Neven Gošović podsjeća da je tim rješenjima prethodila ocjena Evropske komisije (EK) da postojeći zakonodavni okvir ostavlja prostor za nesrazmjeran politički uticaj na rad suda.

Neven Gošović
Neven Gošović(Foto: Savo Prelević)

“Ustavom propisana kvalifikovana većina u odlučivanju predviđena je kako izbor ne bi isključivo zavisio od volje partija na vlasti.

Kvalifikovane većine imaju za cilj postizanje širokog konsenzusa u Skupštini, jer zahtijevaju da većina postigne kompromis sa manjinom. Zalaganje predstavnika aktuelne vlasti da se sudije Ustavnog suda, VDT i članovi Sudskog savjeta u Skupštini biraju prostom većinom, pokazuje da vlasti do ustavnih promjena uopšte nije bilo ni stalo. Njihovo zalaganje za reformu u pravosuđu bila je obična demagogija”, kazao je Gošović.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Branka Bošnjak upozorila je da je radna grupa ponudila rješenje koje treba da ustavno stabilizuje partitokratsko stanje u pravosuđu. Ona smatra da bi se predloženim rješenjem potpuno eliminisali mehanizmi koji treba da obezbijede profesionalnost i nezavisnost pravosudnih organa.

“Da bi apsurd bio veći, imajući u vidu proceduru promjene Ustava, za takvo anahrono rješenje potrebna je podrška dobrog dijela opozicije. Polazno stajalište svima nama treba da bude trenutno stanje u pravosuđu i očigledna činjenica da ono samo po sebi ne može da produkuje kvalitetne predstavnike u najvišim tijelima i pozicijama. Zbog toga, Skupština, kao direktni predstavnički dom građana, treba da kroz što veći konsenzus dođe do rješenja koja će obezbijediti neophodnu transformaciju i profesionalizaciju tužilaštva i sudstva, a ne da joj se umanjuje značaj”, kazala je ona.

U izvještaju Radne grupe Odbora za izborno zakonodavstvo, čiji je posao bio da “sagleda pravni okvir od značaja za izborni ambijent, kao i Ustav u dijelu odredaba koje se tiču Sudskog savjeta”, navodi se i da je razmatrana mogućnost da se potencijalne blokade u izboru sudija Ustavnog suda i vrhovnog državnog tužioca riješe kao i u slučaju Sudskog savjeta. Predstavnk akademske zajednice i savjetnik predsjednika države Boris Bastijančić“ je izrazio stav da bi navedenu normu trebalo propisati i u slučaju izbora sudija Ustavnog suda i VDT-a. Razlog tome jeste potencijalni problem u praksi, odnosno moguća blokada funkcionisanja Ustavnog suda, ali i državno-tužilačke organizacije, usljed isteka mandata na koji su birani, a imajući u vidu postojeća ustavna rješenja u odnosu na njihov izbor. Međutim, kako ovo pitanje nije primarna nadležnost koja je dodijeljena radnoj grupi na razmatranje, dogovoreno je da se ne zauzima stav”, navodi se u izvještaju sa sjednice održane 30. jula.

Predsjednik te radne grupe je Predrag Bulatović, ali je ona radila i napravila predloge u njegovom odustvu i bez njegovog znanja.

Gvozdenović: U kontinuitetu unapređujemo izborno zakonodavstvo

Predsjednik Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Branimir Gvozdenović kazao je da Crna Gora u kontinuitetu unapređuje izborno zakonodavstvo i očekuje da će biti implementirana najbolja svjetska praksa i time ojačano povjerenja u izborne procese. On je na sastanku sa ekspertima ODIHR-a, rekao da će nastaviti saradnju na izbornim reformama.

“Predstavnici OEBS-a koji su prisutni u Crnoj Gori, radili su sa predstavnicima Odbora na preporukama ODIHR-a i OEBS-a koje se odnose na Nacrt zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Nacrta kodeksa etičkog ponašanja u izbornim kampanjama“, saopšteno je iz parlamenta.


Vidi sve komentare