I kad skrenu s teme, poslanici tvrde da je za dobrobit građana

Poslanici su, prema podacima MANS-a, uglavnom bili van teme kada se priča o zapošljavanju, zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj zaštiti, sagovornici “Vijesti” iz više partija ističu da činjenice govore drugačije
3420 pregleda 3 komentar(a)
Iz Skupštinske sale, Foto: Boris Pejović
Iz Skupštinske sale, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 21.07.2019. 21:31h

Poslanici u Skupštini izgleda najmanje govore o pitanjima najbitnijim za one koji su ih birali - građane, o zapošljavanju, zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj zaštiti.

Sa druge strane, ne štede se kada je riječ o pravno–političkim temama, poput izbora, bezbjednosti i odbrane, javnoj upravi...

To pokazuju podaci iz aplikacije Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) “Pitajte poslanike“.

Poslanici su, prema tim podacima, od 1. oktobra 2018. uglavnom bili van teme kada se u Skupštini priča o temama iz oblasti zapošljavanja, zdravstva, obrazovanja i nauke, socijalne zaštite, kulture... Niko od poslanika, prema metodologiji MANS-a, nije bio u temi tokom izlaganja i rasprave povodom neke društvene oblasti koja se našla na dnevnom redu.

Poslanici sa kojima su “Vijesti“ razgovarale uglavnom ističu da teme o kojima se priča definiše dnevni red, ali i da podaci sa kojima raspolaže MANS ne odgovaraju činjenicama.

Predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da su rasprave u plenumu uslovljene dnevnim redom, ali da su one sveobuhvatne i fokusirane na sve teme - socijalne, obrazovne, ekonomske, međunarodne politike...

Napominje da je važan dio rada parlamenta odvija i u odborima, ali da se oni veoma rijetko nalaze u fokusu interesovanja civilnog sektora i medija.

“Nijesam saglasan sa ocjenom i analizom da se poslanici ne bave temama koje se tiču zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja, a činjenice nesporno takvu analizu demantuju. Raspravljali smo i usvojili brojne zakone iz ovih oblasti i nesporno je da se poslanici DPS-a prevashodno bave temama koje su od direktnog uticaja i značaja za građane”, kazao je Rakočević za “Vijesti”.

Na sajtu Skupštine može se vidjeti da je Rakočević na posljednjem premijerskom satu postavljao pitanja iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite.

Ministra zdravlja Kenana Hrapovića pitao je kada će Petnjica dobiti odjeljenje hitne pomoći imajući u vidu da do najbliže moraju u Berane, koje je udaljeno 45 minuta vožnje, a ministra rada i socijalnog staranja

Kemala Purišića o zaštiti korisnika socijalne pomoći od isključenja struje i vode.

Rakočević je “Vijestima” kazao da u partiji imaju poseban servis za građane, koji im pomaže i pri kreiranju politike.

“Kroz program Kluba poslanika DPS-a ‘Pitajte ministre’ i kontinuiranu aktivnost kroz koju pozivamo građane da postave pitanja poslanicima na stranicama Kluba poslanika DPS-a, na društvenim mrežama, primili smo značajan broj pitanja koje interesuju građane i na taj način oblikujemo naš rad, ali i diskurs na plenumu, skladno potrebi građana.”

Sa tezom da teme koje se nalaze na dnevnom redu Skupštine u značajnoj mjeri opredjeljuju oblasti koje su u fokusu pažnje poslanika saglasan je i predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i Liberalne partije Boris Mugoša.

“Smatram da bi poslanici trebalo više pažnje da posvećuju izuzetno važnim oblastima kao što su obrazovanje, zdravstvo i zapošljavanje, posebno sa stanovišta potrebe konstantnog unapređenja kvaliteta javnih usluga i kreiranja povoljnijeg ambijenta za veće zapošljavanje domaće radne snage”, kazao je on za “Vijesti”.

Mugoša je poslanik od jula prošle godine, kada je na tom mjestu naslijedio Mića Orlandića.

“Zaista se trudim da navedene oblasti budu često predmet mojih diskusija, kako na samim sjednicama Skupštine, tako i na sjednicama skupštinskih odbora čiji sam član. Između ostalog o izazovima u segmentu obrazovanja, zdravstva i zapošljavanja više puta sam diskutovao i sa predsjednikom Vlade i ministrima tokom premijerskog sata i poslaničkih pitanja”.

Poslanik SD-a je, na primjer, na posljednjem premijerskom satu premijera Duška Markovića pitao o stanju javnih finansija a ministra obrazovanja Damira Šehovića o kontroli priznavanja fakultetskih diploma sumnjivog kvaliteta iz inostranstva.

Tokom ranijih prilika, između ostalog, pitao je ministra zdravlja o nabavci medicinske opreme, ministra prosvjete o fondu za najbolje učenike i nastavnike...

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Milun Zogović “Vijestima“ je kazao da su prilično limitirani poslovnički mehanizmi pomoću kojih parlamentarna opozicija može bitnije uticati na kreiranje dnevnog reda.

“U krajnjem, a što je nažalost dominantna i uobičajena praksa, odluka je u rukama vladajuće većine. Stoga su i u prilici da taktiziraju i da, na osnovu političkih procjena, prave raskorak između prioritetnih tema i dinamike parlamentarnog života. Vodeći računa o političkom profitu, na štetu izrazitih društvenih potreba. Tako da rješavanje takozvanih ‘prethodnih pitanja’ često uspije da zamagli možda neku prioritetniju temu“.

Naveo je i da je suvišno očekivati, “u izrazito nedemokratskoj državi, kakva je nažalost Crna Gora”, neki značajniji iskorak.

“Poslanički klub DF–a ima prilično odgovoran i ozbiljan pristup... Ali, kako da nekog ko je odvojen od realnog života nametnete da se istinski bavi problemima običnih ljudi.

Da ne govorimo o svakodnevnim nasrtajima na tradicionalnu Crnu Goru koju istinski personifikuje naš politički savez i o neospornoj potrebi očuvanja upravo tih vrijednosti, na kojima sve počiva, bez kojih je isprazno raspravljati o bilo kojim temama, jer su zapravo oni temelj na koji se sve ostalo nadograđuje“.

On je u okviru posljednjeg premijerskog sata imao pitanja za ministra pravde Zorana Pažina o izručenju Saše Sinđelićasusjednoj Hrvatskoj a za ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića o snimcima na kojima se čuje bivši ambasador u Moskvi Milan Roćen, ali i o prisluškivanju svojih partijskih kolega.

Predsjednik Kluba poslanika manjinskih partija (Bošnjačka stranka, koalicija “Albanci odlučno” i Hrvatska građanska inicijativa) Ervin Ibrahimović kazao je kako vjeruje da poslanici pokazuju veliku posvećenost aktuelizovanju pomenutih tema.

“Naravno da je obaveza poslanika i najveća jer su izabrani od građana. Mišljenja sam da i pored mnogih izazovnih tema koje se svakodnevno nameću, poslanici moraju ne samo da jače akcentiraju pitanja obrazovanja, socijalne i zdrastvene zaštite i drugih, već i da stvaraju povoljni ambijent za rješavanje životnih poblema građana”.

Ibrahimović je, na primjer, na posljednjem premijerskom satu premijera pitao za stanje građana na sjeveru, ali i to šta se preduzima kako bi se tokom sezone smanjile gužve na graničnim prelazima u tom dijelu države.

Smatra i da je prioritet svake političke partije da realizuje ponuđeni program, ali i napominje da su u fokusu programa svih partija pitanja obrazovanja, socijalne i zdrastvene zaštite, zapošljavanje, javne finansije i druga pitanja koja su značajna za građane.

Kaže da vjeruje da građani budno prate ono što se dešava u Skupštini.

“Koliko su uspješni bili politički subjekti odgovor će dati građani na prestojećim parlamentarnim izborima”.

MANS: Aplikacija će pokazati ko je kompetentan

Iz MANS-a su saopštili da su mobilnu aplikaciju “Pitajte poslanike“ osmislili jer vapaje građana niko ne čuje niti ih razmatra, iako su poslanici dužni da o njihovim potrebama i zahtjevima raspravljaju i odlučuju u parlamentu.

“Mobilna aplikacija će pomoći građanima da imaju direktnu komunikaciju sa poslanicima i pitaju ih sve što ih zanima. Kroz ovaj mehanizam, korisnici mogu da vide informacije koje do sada nisu mogli da vide ni na sajtu Skupštine. Aplikacija im omogućava da vide koji poslanik se bavi određenom temom, te ko je najviše kompetentan da im daje odgovore na pitanja koja ih interesuju“, kazali su “Vijestima” iz te NVO.

Navode i da poslanici tvrde da često imaju komunikaciju sa građanima, a da će aplikacija upravo pokazati koliko je to sve zaista tačno.

“Aplikacija treba da podsjeti poslanike da jesu odgovorni građanima i da se sjete od koga primaju plate – poreskih obveznika Crne Gore. Mobilna aplikacija ‘Pitajte poslanike’ može biti korisna kako građanima, tako i medijima i nevladinim organizacijama na način što im može omogućiti vršenje dodatnog pritiska na one poslanike za koje smatraju da imaju šta da kažu u parlamentu“.

Bonus video: