Marković najavio nastavak dijaloga sa Mitropolijom - Vijesti.me
PREDSJEDNIK VLADE NA JAVNOM SERVISU

Marković najavio nastavak dijaloga sa Mitropolijom

Premijer je kazao da će se u narednim danima zvanično obratiti mitropolitu Amfilohiju, ali i istakao da Vlada ne može povući zakon, što je bio zahtjev sa jednog od skupova

Gostovanje Markovića na javnom servisu
Gostovanje Markovića na javnom servisu (Foto: Vlada Crne Gore)

Predsjednik Vlade, Duško Marković, najavio je da će se do kraja sedmice zvanično obratiti mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju za nastavak razgovora o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Premijer je poručio da je Mitropolija legitimna adresa za dijalog.

Marković je kazao da će Vlada insistirati na dijalogu, te da vjeruje da će mitropolit i njegovi saradnici to razumjeti i "odoljeti pritisku politizacije".

Marković je istakao da je Zakon nemoguće povući, navodeći da „ona strana koja je njime nezadovoljna, može da ga ospori u cjelosti ili pojedinim normama“, kroz predlog za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom.

„Ili na drugi način u Parlamentu... Jutros sam čuo da je mitropolit imao i konsultacije sa opozicionim predstavnicima na Cetinju. Mogu pokrenuti amandmane na izmjene tog zakona ili stavljanje tog zakona van snage i donošenja novog. Ali, to mora biti u parlamentarnoj proceduri“, kazao je Marković.

Vjerski objekti ostaju vjernicima

Marković je rekao da je netačno da će biti dozvoljeno vjernicima Crnogorske pravoslavne crkve da koriste manastire u kojima sada služi Mitropolija.

„U Zakonu nijednu vjersku zajednicu nijesmo izdigli na prvo mjesto, kao što je, na primjer, uradio Zakon o crkveno-vjerskim zajednicama u Srbiji“.

Crkve, manastiri i hramovi u Crnoj Gori, kako je naglasio, ostaju vjernicima i samo za vjerske potrebe, dodavši da vjerski objekti imaju i kulturnu i istorijsku vrijednost.

"Oni su kulturna baština Crne Gore i moraju biti posebno štićeni, a nadzor nad održavanjem i unapređenjem objekata mora biti jasan i zakonit i ne može biti improvizacija", poručio je premijer.

Neslaganje sa zakonom postalo obračun sa državom

Marković je kazao je da su „neviđenu propagandu“ nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti nosili akteri unutar zemlje, ali najdrastičnije i najbrutalnije akteri iz susjedne Srbije.

„Započeli su atakom na državne simbole i našu ambasadu u Srbiji bez spremnosti i namjere da se oni zaštite. Često se govori da je dva puta u Beogradu bio pokušaj paljenjacrnogorske  zastave. To nije bio pokušaj, nego je to bilo paljenje crnogoroske zastave i to je bio  jasan odnos prema državi Crnoj Gori i njenom suverenom pravu da odlučuje o unutrašnjim pitanjima“, istakao je premijer.

On je kazao da su istovremeno započeti organizovani otpori koji su imali za cilj ne samo da spriječe primjenu Zakona, nego i da kompromituju crnogorske institucije, zvaničnike.

„Te radnje su se ogledale u organizaciji nasilnih protesta, pokušaja blokade institucija i saobraćajnica. Država je odgovorila zaista odlučno..“.

Marković je ocijenio da smo u proteklih dvadesetak dana prošli težak period koji nije bio samo otpor i neslaganje o zakonu nego je prerastao u klasičan, direktan obračun sa državom, njenim  institucijama i njenim suverenim pravom da odlučuje o unutrašnjim pitanjima.

"Mitropolija želi da bude van pravnog sistema"

Odgovarajući na pitanje da li građani zaista znaju šta piše u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, kazao da je Vlada medijski dobro upoznala građane sa sadržinom Zakona, navodeći da je rad na njemu počeo prije pet godina i da je bio veoma otvoren i inkluzivan

Marković je ocijenio da Mitropolija crnogorsko-primorska želi da bude van pravnog sistema.

„Ovaj zakon ih uvodi u pravni sistem i oni se drže te floskule da zakon nije potreban i da o njemu nije bilo inkluzivnog dijaloga. Samo sam ja po osnovu ovog zakona imao pet-šest direktno sa mitropolitom i njegovim sveštenstvom. Razgovarali smo o svakoj njihovoj sumnji... O nekim pitanjima smo se slagali, o nekim ne, što nas je dovelo u ovu poziciju“.

On je kazao da su oni građani koji su željeli, imali prilike da se upoznaju sa sadržajem zakona i svrhom, ali da je „neviđena propaganda oko ovog zakona zamaglila tu činjenicu i njome se manipuliše kao da nije bilo prilike za javni dijalog“.

„U ovoj kampanji koja je dolazila iz Srbije, od zvaničnika Srbije, opozicionih predstavnika, programiranih analitičara, medijskog pritiska, iamli smo i skrivenukampanju  protiv ovog zakona koji je sporovodilo sveštenstvo Mitropolije na neprimjeren način u kojem se prijetilo crnogorskim pravoslavnim vjernicima da ne podržavaju ovaj zakon, jer će njihove porodice biti proklete i izopštene iz pravoslavlja“.

Od takvih kletvi, kako je kazao, nema strah, „samo osjećaj čuđenja“.

„Nema skrivene agende, nema uzurpiranja prava imovine, tako da se te kletve barem što se mene tiče ne održavaju na ono što su moje i profesionalne i političke obaveze“.

Kazao je da DPS svoj program nikada nije opredjeljivala u odnosu na one „građane koji vjeruju i one koji ne vjeruju“.

„U koju crkvu idu, u kojeg Boga vjeruju, to je njihovo neotuđivo pravo“.

O izjavi Vučića: Vlada će razgovarati sa Mitropolijom

On je, komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da bi o ovom zakonu trebalo razgovarati sa SPC, kazao da će Vlada o svojim unutrašnjim pitanjima razgovarati sa akterima unutar Crne Gore.

„O tome ne može niti će odlučivati nijedan predsjednik, pa ni predsjednik Srbije. Za nas je legitimna adresa za razgovor o ovom pitanju Mitropolija crnogorsko–primorska, odnosno, mitropolit ili njegovi saradnici koje on opredijeli za taj razgovor“.

Marković je kazao da optužbe o asimilaciji Srba u Crnoj Gori nijesu tačne, navodeći da se na popisu 1991. godine u Crnoj Gori se svega nešto više od devet dosto crnogorskih građana izjasnilo kao Srbi, a na popisu 2011. blizu 29 odsto. Istakao je da ima veliki broj poslanika u Parlamentu koji se izjašnjavaju kao Srbi, kao i da je do skoro bilo pet opština u kojima su na vlasti bile srpske partije a predsjednici tih opština s izjašnjavali kao Srbi.

„U DPS-u postoji veliki broj pojedinaca koji se izjašnjavaju kao Srbi. Mi smo ponosni na to. O tome ne vodimo evidenciju“, rekao je Marković.

"Objekti nezakonito prepisivani na sveštenstvo"

On je kazao da je nakon 1986. došlo do nezakonitog prepisivanja imovine na sveštenike Mitropolije crnogorsko-primorske.

"Odgovornost nose državni službenici, posebno u katastru, jer su ti upisi nezakoniti i nisu pokriveni dokazima o vlasništvu, odnosno pravnom poslu", rekao je Marković, poručivši da će se svaki slučaj ispitati i preuzeti odgovornost.

Da se, kako je naveo, sa tim ne staje i da se ta praksa nastavlja, dokaz je pismo koje je, kako je rekao, dobio par sedmica prije glasanja o zakonu, u kojem se navodi da je jedna mjesna crkva upisana na osnovu zahtjeva advokata Eparhije budimsko-nikšićke na tu eparhiju bez dokaza o vlasništvu, iako, kako je rekao premijer, opština ima dokaze da je tu crkvu gradila svojim i sredstvimia građana.

"Insistiraćemo na dijalogu"

Na pitanje kako vidi da se situacija, u odnosima sa MCP i Srbijom, može riješiti, Marković je kazao kako vjeruje da "postoji razuma i kod mitropolita i njegovih saradnika" da se sa Vladom nastavi razgovor o važnom pitanju.

"Vlada će insistirati na dijalogu i vjerujem da će mitropolit i njegovi saradnici to razumjeti i odoljeti pritisku politizacije", rekao je on.

Kada je u pitanju Srbija, poručio je da Crna Gora Srbiju želi kao uspješnog i pouzdanog susjeda, te da je želja crnogorskih vlasti da se o pitanjima razgovara na zvaničnom i državnom nivou, a ne preko medija i "programiranih analitičara i intelektualaca".

Na pitanje zašto smatra da predstavnici crkve još uvijek nisu podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti zakona, Marković je ocijenio da im je vjerovatno potrebno vremena da pripreme prigovor, jer je ustavnost usvojenog zakona, kako je rekao, teško dovesti u pitanje, posebno nakon činjenice da ga je Venecijanska ocijenila kao zadovoljavajući.

Najlošiji period odnosa Srbijom od 2006.

Ocjenjujući trenutne odnose Srbije i Crne Gore, Marković je kazao da je od uspostavljanja nezavisnosti ovo najlošiji period, „ne našom zaslugom“.

Istakao je da je Crna Gora na Srbiju gledala kao na prijateljsku zemlju sa kojom je dijelila evropske vrijednosti,  kao na suverenu zemlju sa svojim  pravima, koja je važna za regionalnu stabilnost i ekonomski  razvoj regiona.

„Očigledno se to shvata kao naša slabost i mi smo imali prilike, ne samo da nas zvanična Srbija kritikuje zbog zakona, nego da dobijamo poruke da je ovo srpska država, da je to kratkog vijeka, da ovdje ne postoje Crnogorci,već samo Srbi...“.

On je kazao da Srbija mora shvatiti da je Crna Gora samostalna, suverena država, da samostalno uređuje unutrašnja pitanja.


Vidi sve komentare