Felinijevi crteži snova u Jugoslovenskoj kinoteci

Crteži za izložbu preuzeti su iz fascinantne “Knjige snova”, svojevrsnog dnevnika koji je Felini vodio od 60-ih godina do avgusta 1990. godine
618 pregleda 0 komentar(a)
Jedna stranica iz “Knjige snova”, Foto: Jugoslovenska kinoteka
Jedna stranica iz “Knjige snova”, Foto: Jugoslovenska kinoteka

Izložba crteža čudesnog italijanskog sineaste Federika Felinija svečano je otvorena 14. januara u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu, u kojoj je u toku i retrospektiva filmova tog slavnog reditelja, povodom sto godina od njegovog rođenja.

Ambasador Italije u Beogradu Karlo Lo Kašo, otvarajući izložbu, istakao je da je Felini bez sumnje najpoznatiji italijanski režiser na svijetu. “Njegovo ime je postalo simbol, a njegovi filmovi bude razne emocije. Istovremeno mogu biti i zabavni i dramatični, strašni, poetični. Spoj su sjećanja, mašte i snova”, izjavio je Lo Kašo. Crteži za izložbu preuzeti su iz “Knjige snova”, svojevrsnog dnevnika koji je Felini vodio od 60-ih godina do avgusta 1990. godine. “Maestro je na savjet svog psihoanalitičara vjerno prenosio svoje snove u vidu crteža ili, kako je sam to volio da kaže, u vidu žvrljotina, brzopletih i gramatički pogrešnih bilježaka. Tokom svih tih godina za Felinija je pretakanje snova od prethodne noći u knjigu bilo svakodnevni ritual. Skicirao je figure, likove, vizije koje će potom ispuniti njegove filmove, dodajući komentare i napomene”, rekao je Lo Kašo na otvaranju izložbe.

“Knjiga snova” sastoji se od dva toma sa više od 400 strana. Fondacija Felini ju je 2006. godine otkupila od njegovih nasljednika, a 2015. ustupila opštini Rimini. Sada je izložena u Muzeju grada Riminija, u kojem je Felini rođen 20. januara 1920. godine. Izložbu organizuje Italijanski institut za kulturu, a predstavljen je izbor skica koje, kako je naveo Lo Kašo, ilustruju sve one uobičajene teme koje su povezane sa filmskom produkcijom velikog reditelja - eros, putovanje, istorija, moć, moda, književnost...

Ambasador Lo Kašo ocijenio je da izložba lijepo upotpunjuje bogatu filmsku retrospektivu posvećenu Feliniju i zahvalio Jugoslovenskoj kinoteci na tom programu, kao i na ukupno dobroj saradnji. Upravnik Muzeja Jugoslovenske kinoteke Marjan Vujović istakao je da retrospektiva Felinijevih filmova, koja traje do 26. januara, obuhvata gotovo cjelokupan opus tog velikog reditelja. “Felinijevi filmovi su prisutni na našem i na programima većine kinoteka širom svijeta gotovo neizostavno svake godine, ali ovo je prilika da ih pogledate sve zajedno u jednom kraćem vremenskom roku i da na najbolji način sagledate njegov razvoj, kao i razvoj njegovih priča, rada sa glumcima, da tokom dvije nedelje zaronite u magičan svijet snova koji nam je Felini ostavio”, rekao je Vujović i zahvalio ambasadi Italije u Beogradu i Italijanskom institutu za kulturu na pomoći u realizaciji izložbe Felinijevih crteža, kao i na dugogodišnjoj izuzetnoj saradnji.

Felinijeva retrospektiva obuhvata 17 filmova, počev od njegovog prvog filma “Svjetlosti varijetea” (1950), te “Bijelog šeika” (1952) i “Danguba” (1953). Na programu su i “Ulica” (1954), “Probisvijet” (1955), “Kabirijine noći” (1957), “Đulijeta i duhovi” (1965), “Sladak zivot” (1960), “Osam i po” (1963), “Satirikon” (1969), “Klovnovi” (1970), “Felinijev Rim” (1972), “Sjećam se - Amarkord” (1973), “Proba orkestra” (1978), “Grad žena” (1980), “Felinijev Kazanova” (1976), “A brod i dalje plovi” (1983).

Sajt Jugoslovenske kinoteke je kinoteka.org.rs, a program Felinijeve retrospektive sa satnicom nalazi se i u Kalendaru portala SEEcult.org.

Felini je, vijek nakon rođenja, jedna od amblematičnih figura filmske umjetnosti, jedan od najprisutnijih i najcjenjenijih autora u svijetu filma. Njegov “Amarkord” ostaje remek-djelo koje je nastalo kao kaleidoskop nostalgičnih, slatkih i bolnih, sjećanja na odrastanje...

(SEEcult.org)

Bonus video: