Da li će Crna Gora ući u NATO? - Vijesti.me
STAV

Da li će Crna Gora ući u NATO?

U odnosima velikih sila prema malim, nema nikakve simpatije ili ljubavi - samo goli interes

NATO
NATO (Foto: Shutterstock)

Dobijanjem pozivnice za članstvo u Alijansi, Crna Gora je na dobrom putu da uspješno realizuje jedan od najvažnijih spoljno-političkih ciljeva nakon sticanja nezavisnosti. Međutim, integracija ove male zemlje u evro-atlantske strukture predstavlja i težak udarac spoljno-političkim i geostrateškim ambicijama Rusije koja i dalje nastoji da održava političku, istorijsku i kulturološku supremaciju nad regionom Zapadnog Balkana. Geopolitički posmatrano, Crna Gora se nalazi na vratima evro-atlantske zajednice, te u narednom periodu možemo očekivati oštru konfrontaciju na liniji Zapad-Istok. Primjetno, osovina sukoba između ove dvije polarizovane strane kroz političko-institucionalni i ekonomski kontekst neće se voditi samo u slučaju Crne Gore, već nove nesuglasice po pitanju budućih integracija u ekonomske i političko-vojne organizacije treba očekivati i u slučajevima Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije. 

Po mom mišljenju, Hladni rat između Istoka i Zapada nikada se nije ni završio. On se samo na neko vrijeme umirio kroz zakonodavno pomirenje i institucionalno priznanje, ali u biti, i dalje je ostao skriven kroz primjetan antagonizam između Rusije i SAD. Danas je ovaj dugotrajni sukob između Istoka i Zapada  dobio svoje nove obrise i pravce djelovanja. Afganistan, Irak, Libija, Sudan, Sirija, Ukrajina, Balkan samo su neki od primjera koji dokazuju različitu percepciju rješavanja ovih slučajeva između Istoka i Zapada, sa ciljem stvaranja novog međunarodnog poretka i novog sistema međunarodnih odnosa. Stoga ne čudi stav francuskog političkog filozofa i teoretičara Aleksisa de Tokvila sa početka XIX vijeka da su SAD i Rusija buduće velike sile koje će nastojati da uređuju međunarodni poredak u skladu sa sopstvenim nacionalnim interesima i spoljno-političkim ambicijama.

U slučaju CG razloga za zabrinutost skoro i da nema. Ova zemlja je nakon sticanja nezavisnosti iskazala jasnu opredijeljenost prema evropskim i evro-atlantskim integracijama i malo je vjerovatno da će ona promijeniti svoj spoljno-politički kurs. NATO bi, s druge strane, morao pokazati finalnu odlučnost u procesu pristupa CG Alijansi, inače bi se mogli susresti sa situacijom u kojoj CG nevoljno odlazi u zagrljaj Rusiji, što  ova istočna sila i priželjkuje. 

Geostrateški posmatrano, region Zapadnog Balkana posebno CG, predstavlja rusku istorijsku sferu uticaja i vrlo je vjerovatno da će Rusija otpočeti intenzivne pritiske na domaću i regionalnu političku scenu u cilju sabotiranja ulaska CG u NATO. Sredstava ima na pretek i ona su manifestuju kroz uticaj vjerskih institucija, domaćih političkih partija i pokreta, civilnog sektora, te regionalnih političkih lidera. U regionalnom kontekstu, Rusija nastoji da održava svoju supremaciju u Srbiji, Makedoniji i BiH kroz ekonomske i trgovinske beneficije, privatizaciju nacionalnih kompanija, prodaju naoružanja i državno-statusne ustupke, držeći ove zemlje pod svojim intenzivnim okriljem. Zapadni Balkan kao tradicionalna ruska sfera uticaja predstavlja region koji Rusija neće lako prepustiti Zapadu, imajući u vidu sve izraženije ruske spoljno-političke apetite i njenu želju da bude što prisutnija na granicama EU kao odgovor na Ukrajinsku krizu i ekonomske sankcije uvedene od strane EU i zemalja kandidata (uključujući i Crnu Goru). 

Opšte je prihvaćena Palmerstonova tvrdnja da Velika Britanija, uključujući i druge velike sile, ima trajne interese ali ne i trajne saveznike. Istorija nam pokazuje da je bezkrupulozni pragmatizam  osobina koja krasi sve velike sile koje gube svoje sfere uticaja, pa je realno očekivati da će Rusija u naredom periodu upotrijebiti sva raspoloživa sredstva kako bi usporila crnogorski evro-atlantski put. Takođe, istorijski fakti nam dokazuju da u međunarodnim odnosima, tačnije, u odnosima velikih prema malim, nema nikakve simpatije ili ljubavi, već samo goli interes. Na taj način se i Crna Gora treba ponašati. Imajući u vidu veličinu teritorije, brojnost stanovništva, njenu etničku i religioznu različitost, unutrašnji politički sistem, ekonomsku razvijenost, vojne kapacitete i politički trusno regionalno područje na kome se  nalazi, njen strateški interes bi trebalo da bude integracija u NATO. Na taj način, Crna Gora bi morala da unaprijedi svoj unutrašnji politički sistem sa posebnim akcentom na reformu pravosuđa i vladavinu prava (posebno u slučajevima produktivnih istraga, krivičnog gonjenja i konačnih presuda u slučajevima visoke korupcije), osnažila bi ekonomski ambijent u cilju dobijanja novih inostranih investicija, unaprijedila i reformisala vojnu službu i sektor bezbjednosti, te se zaštitila od negativnih etničkih i religioznih uticaja koje dolaze iz drugih regionalnih država, osiguravajući na taj način multikulturalnu cjelovitost.  Posljednje, ali ne manje važno - ne treba zanemariti činjenicu da Obamina adminstracija u posljednjoj godini svog mandata želi da se proslavi još jednom spoljno-političkom pobjedom. Pored uspostavljanja političkih i trgovinskih odnosa sa Kubom, integracija Crne Gore u NATO će biti jedna od prikazanih uspjeha presjednika SAD Baraka Obame.  

[email protected]