SVIJET U RIJEČIMA

Digitalizacija pregazila političare

Čak i u zemljama u kojim postoji dobra infrastruktura, veliki broj ljudi je uzdržan: samo četvrtina ljudi između 16 i 65 godina koristi mogućnosti informacione i komunikacione tehnologije
185 pregleda 0 komentar(a)
kompjuter, lap top, Foto: Shutterstock
kompjuter, lap top, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 16.01.2017. 09:29h

U svijetu postoji veliki broj digitalno nepismenih ljudi. Kako na najbolji način možemo zakoračiti u digitalnu budućnosti? O ovoj temi će intenzivnije biti diskutovano za vrijeme njemačkog predsjedavanja G20

Prvo što deca uče u školi je čitanje i pisanje. Pismenost je osnova za dalji život, to je bilo i ostalo tako. Međutim jednako važno postaje poznavanje odnosno korišćenje informativne i komunikacione tehnologije. Onaj ko se ne snađe u svetu interneta i kompjutera, ne može pratiti poslovne i društvene tokove i digitalno zaostaje.

Trenutno to važi za 60% ljudi u svetu. Ovo je informacija do koje je došao OECD, Organizacija za privrednu saradnju i razvoj. Gabriela Ramos, predstavnica OECD-a u G20, takve ljude naziva digitalnim analfabetama. To što ih je toliko je samo delom zbog nedostatka infrastrukture. Četiri milijarde ljudi širom sveta ima pristup internetu, što je 60 posto od ukupnog broja stanovništva.

Sve više zavisnika

Čak i u zemljama u kojim postoji dobra infrastruktura, veliki broj ljudi je uzdržan: samo četvrtina ljudi između 16 i 65 godina koristi mogućnosti informacione i komunikacione tehnologije. „Uvek mislimo da ih je mnogo, ali u mnogim preduzećima i školama se te tehnologije uopšte ne koriste", kritiuje Ramosova. U školama se pre svega prenosi znanje pri čemu se od dece traži da uče napamet. „Deca moraju da nauče kreativno razmišljanje i to moramo uključiti u naš obrazovni sistem".

OECD takođe navodi da se kod odraslih s godinama povećava nelagodnost u odnosu prema digitalzaciji. „Mnogima je neprijatno korišćenje tih uređaja", kaže Ramos. Jedan od razloga za to je i brzina kojom se razvija digitalizacija . Jaz između onih koji su uvek upozanti sa inovacijama i većine koja kaska - sve je veći.

Službenici: Sjedi tu i ništa ne diraj!

Razlike se mogu videti na svakom koraku, među stanovništvom, u malim i srednjim preduzećima, a pre svega u politici. „Protivrečnost između principa brzog razvoja i principa na osnovu kojeg vlade funkcionišu nikada nije bila tako velika", kaže Doroti Gordon, iz instituta Čatam u Londonu. Čak i u ministarstvima mnogi digitalizaciju još uvek vide kao tehnički problem. „Oni koji bi trebalo da budu pokretačka snaga nemaju pojma o čemu se radi i šta su problemi", kaže Gordon.

Vlade i dalje razmišljaju i deluju samo unutar granica svojih država. Prosto je smešno što je veliki problem izazvalo oporezivanje vlasnika platformi kao što je Gugl. „Ako se državni službenik ne oseća kompetentim u nekom domenu, onda zna da će u vladi opstati samo ako klima glavom, ćuti i ništa ne radi".

I ekonomija zaostaje

Nedostatak znanja o digitalizaciji šteti i ekonomiji. Pritom postoji ogromna razlika između velikih koncerna i malih preduzetnika. Dok u Nemačkoj svako drugo veliko preduzeće angažuje spoljne savetnike i time nadoknađuju nedostatak znanja, tri četvrtine malih i srednjih preduzeća nema savetnike za digitalnu transformaciju.

Pošto je problem tako veliki, Nemačka je digitalizaciju postavila kao težište svog predsedavanja G20. „Mi nismo izabrali ovu temu jer je moderna i jer se njom bavi svako, nego zbog toga što je digitalizacija odlučujući izazov u narednim decenijama", kaže Matias Mahnig, državni sekretar u Nemačkom ministarstvu za privredu.

Ne uništavati svijet

Nemačka je 1. decembra od Kine preuzela predsedavanje grupom G20. Devetnaest najvažnijih industrijskih zemalja i zemalja u ubrzanom razvoju i EU čine grupu G20. U aprilu se u Diseldorfu sastaju ministri u čiji domen spada i digitalizacija . Radi se o tome da se pronađe zajednička agenda kako bi se transformacija u digitalno društvo mogla pratiti i politički. I sami političari su shvatili da im vreme ističe: „Niko ne zna kuda ide digitalizacija ", kaže Mahnig i govori o „novom političkom instrumentarijumu".

Kineski preduzetnik Lv Đian stvari vidi mnogo pragmatičnije. Brza rešenja nisu na vidiku, ali je neophodno sledeće: „Ne smemo dozvoliti da digitalnim promenama uništimo sadašnji svet i društvo". Tek naredne generacije će za 20 ili 30 godina odlučivati o digitalnoj eri. „Našoj deci moramo predati svet, koji nije razbijen u komadiće".

(Deutsche Welle)

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")