Diktatura bezakonjem - Vijesti.me
STAV

Diktatura bezakonjem

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Sistemska mržnja prema g-đama: Ćalović-Marković i dr Radović, kao i g-di Đuroviću i prof. Vukčeviću i Ivanoviću tolika je da je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore pristala da izvede instruirani krah, potpisujući dokument koji je odraz strunjenosti u nepoštovanju sistema. Načelni pravni stav je (https://sudovi.me/podaci/vrhs/dokumenta/ 11050.pdf) simbol nakaradnog ustavnog nihilisanja znanjem u Crnoj Gori. Predsjednica VSCG je do kraja slomila svoju struku, kao i instituciju na čijem je čelu. Ubila je “pravo i pravicu“ (citat, prof. Bogićević) u CG. VSCG je dobrovoljno postao potka političarenja u (ne)poznaniju prava.

U značajnom bezakonju rada najvažnijih institucija sistema (Skupština, CB CG i ASK), morali su se zaštiti nekvalitetni profili unutar slabašnih institucija, po cijenu da se slomi sistemska kičma Crnoj Gori. Pravničko dostojanstvo ostalo je ispod ružnjikavih tumačenja/odlučivanja poslanika-nica Skupštine CG, koji su tako ojačali u svojim rolama najvećih pobornika-ca korupcije i lažne moći u zemlji. U ime CG politike, odrađen je “najpatriotskiji“ zadatak: potrla se vladavina prava i svela se na smiješnu EK-ratsku prnju u beznačajnosti, “opštu sjednicu” nikoga u ničemu.

Sve je ovo nevažno; sve njih zajedno, ružitelje strukovnosti i znanja, već je pojela njihova omiljena floskulica za relativizaciju: čuvena crnogorska tradicija, koja zakonomjerno vjekovima odbacuje sve one, koji joj najbolje “služe”, s ciljem da je unište. Suština je na drugoj strani, egzemplarno-tipološki prikazanoj kroz činjenice nerada ključne institucije sistema.

CB CG treba da je lider u besprijekornom znanju i primjeni znanja. Ali, ako bi se tražio odgovor na pitanje: kad su unutar CB CG, guverner(i) i Savjet CB CG, imali podatke i informacije oko krize Atlas banke AD Podgorica?; tada zapisnik kontrole CB CG (podaci 30.09.2015) dokumentuje sljedeće:

1. (str. 18-42): “…koeficijent solventnosti na dan 30.09.2015. godine je negativan i iznosi -12,39%; a uz “…sticanje nepokretnosti i potpisivanje protokola o saradnji sa Invest bankom Montenegro,… koeficijent je i dalje negativan i iznosi -7%”…;

2. (str. 3-5): “…banka je likvidna ali nesolventna”; “Izloženost banke riziku likvidnosti je visoka. Kvalitet upravljanja rizikom likvidnosti je slab.”…”Banka trenutno egzistira isključivo iz tekuće likvidnosti jer je nesolventna.”;

3. (str 5): “Dakle, Banka nema ni jedan dodatni aranžman, ni jednu ugovorenu kreditnu liniju koju bi mogla iskoristiti za potrebe likvidnosti, posebno ako se uzme u obzir činjenica da je Banka u posljednjih godinu dana konstantno izložena reputacionom riziku koji bi mogao da izazove nagli odliv depozita.” (kao i 84-97)

4. (str. 3): “Iako je Odbor direktora formalno obavljao sve dužnosti definisane Zakonom o bankama, kvalitet njegovog rada je neadekvatan…. Odbor za reviziju svojom pasivnošću nije doprinosio efikasnosti sistema internih kontrola… Funkcionnisanje sistema interne kontrole Banke je neadekvatno.” (str. 8)

5. U zaključku ovoj hronologiji, ne smije se zaobići još jedan citat: “stanje u banci kritično loše” što je “maksimalno zabrinjavajuća situacija” (napomena: CB CG pravničke odrednice od 11.11.2016. godine).

A, ovdje nije uključena CBCG netačnost (str. 82 zapisnika) u praćenju mišljenja eksternih revizora (2015-2018) Atlas banke u vezi “Kaspia”-e, a čiju kvalifikaciju/skretanje pažnje CB CG nije razmatrala kao kredibilni izvor, kako bi se strukovno pristupilo zakonitom definisanju rezervisanja. Tek je izvještaj kontrole 2018. iskorišćen da se naknadno utvrdi zakašnjela “egzaktnost” teška 15,2 miliona eura, i to slijedeći odluku suda. Usputno, treba podsjetiti da citirana hronologija ne uključuje ovogodišnju nezakonitost iz rada CBCG, kojoj se tepalo da je: “zatvaranje obaveza“/ “netting” u vrijednosti od 21,8 mil. eura, a koje je po nalogu nadređenih sprovela privremena upravnica Atlas banke, i za koje se tekuće navodno unižavaju dokumentacioni i bilansni tragovi, kao i kreiraju neprecizna opravdanja: “...morao sam; to su bile pare M***novića…”).

Zato CB CG nije u pravu, a kada početkom ove godine (01.02.2019. site CB CG) saopštava “presudu”: “Gospodin Knežević je svojim megalomanskim idejama i destruktivnim poslovnim odlukama iz 2015...” rizikovao “poslovanje cijele Atlas grupe”. U zapisniku kontrole iz 2015. čitaju se nesumnjivi dokazi da je CB CG radila suprotno ovlašćenjima i odgovornostima ozbiljnih institucija definisanih Ustavom CG.

Ili, malo drugačije o istom; kako treba odgovoriti na pitanje: da li je tačno da su guverneri, sa korporacijom poslušnika iz kontrole banaka i Savjetom CB CG, odradili svoj posao, mada se sadašnji guverner odavno koštunički pravda da je dugi niz godina ostao neobaviješten o tome šta se dešavalo u AB-u?

Citirani zapisnik kontrole iz 2015. (čak i onaj iz 2014) je interno i eksterno palio sve crvene lampice; bio je pravovremeno upozorenje da se preduzmu aktivnosti u upravljanju više-nego-izvjesnom krizom u Atlas banci. Dva dokumentaciona zvanična traga ranijih viceguvernera, odgovornih za kontrolu banaka potvrđuju ovu premisu; navodne neosporene e-mail prepiske objektivno dokumentuju da je CBCG imala institucionalne i sistemske razloge da reaguje na vrijeme.

Prvi input dokumentovanja je e-mail ranijeg viceguvernera ranijem guverneru od 10.11.2015. godine (uz cc: drugi viceguverner, direktor kontrole i glavna kontrolorka), a kao što slijedi: “Na osnovu dužeg razmišljanja, sklon sam da vjerujem da je jedino kvalitetno rješenje u ovom momentu uvođenje pr. Uprave u Atlas b. Ovo iz razloga koji je …(ime glavne kontrolorke, a ovogodišnje privremene upravnice) jako dobro objasnila u dokumentu koji dajem u prilogu…” Napomena: Rješenje o uvođenju privremene uprave u AB, br. “P”0102-67/6 od 12.11.2015, nikada nije sprovedeno u praksi.

Drugi input je dokumentovano dostavljen od strane viceguvernerke tekućem guverneru, 09.12.2016, a koji eksplicitira sljedeće: “Poštovani Guverneru, vezano za obavezu da nakon Savjeta održanog u petak dostavim kompletnu informaciju vezano za prošlogodišnji zahtjev za uvođenje privremene uprave u Atlas banci AD- Podgorica, u prilogu dostavljam…” (dokumenti: korespondencija od 10.11.2015, rješenje o uvođenju privremene uprave i nacrt saopštenja za javnost 12.11.2015, kao i radna verzija izvještaja o kontroli 2015…)
Da bi se umanjio značaj i satro trag navodno zvaničnih i pravovremenih prepiski, CB CG kreira konundrum arhivskog nezavođenja zapisnika iz 2015, a kako bi se tvrdilo da dokument ne proizvodi pravno dejstvo, pošto se nezaveden nije mogao podijeliti sa bankom. Iako je neosporno da je direktor kontrole sproveo propisanu proceduru tokom 26.04.2016, kada je zapisnik kontrole Atlas banke dostavio tadašnjem guverneru i viceguverneru, izgleda se to treba zaboraviti. To znači da se ni “laički i neuki istraživači”, ni tužioci ne smiju da upitaju: u čijoj fioci je ostao nezavedeni zapisnik?; kao i, po čijem se nalogu nije postupalo i reagovalo u skladu sa zakonom?

Ovo su rizični indikatori o potkovano-nezakonitom činjenju CB CG. Ovo je enigma, koju uspostavljena diktatura bezakonjem iz načelnog pravnog stava VS CG mora da sakrije. Zato je “nakaradni pravni stav” (citat) predsjednice Vrhovnog suda, koji su joj (da li je tako?) pripremili 18 sudija-jica a ona samo potpisala, krucijalni postupak da se izbjegne konstatovanje nezakonitog ponašanja udarne institucije zemlje.

Umanjivanje dokaza iz prikazane objektivne hronologije nerada CB CG direktno je podrivanje sigurnosti i stabilnosti sistema. Strateške odluke, koje to ne uključuju u razmatranje, najpodlija su sistemska laž. Može-biti da guverner CB CG, iako tvrdi da u CB CG više niko nikoga ne zove šefom, ima dozvolu da post-istinuje svojeg šefa, glavnog političara u CG, jer je ojačao u zakulisnosti. Međutim, to ne smije da bude cijena koju će platiti crnogorski bankarski sistem, odnosno potrošači/ građani-nke u Crnoj Gori. Predsjednik CG svojim djelima u vezi CB CG-šutnje obećava potop-nakon-njega, što nesumnjivo upućuje da je strah da sredi svoje prežalice, iz kafane i udarnih institucija, skamenio sistem. Možda ima privatni nagon i lojalnu nakanu da štiti svoje školske drugare-rice, posebno kada rade nezakonito i sistemski visoko-rizično. Ali, zašto bi to bio problem razvoja Crne Gore? Zato, ukoliko nije tako, predsjednik CG bi mogao da objavi izvještaj misije MMF-a od 09.05.2019. kada su (pr)ocijenili da je rad CB CG bankarske supervizije nekvalitetan (nešto kao banking supervision governance in disarray). Ili, bi predsjednik CG transparentno mogao da upozna povjerioce Atlas banke da li članovi stečajnog odbora AB-a (jedan je raniji direktor kontrole banaka), po instrukciji tekuće bore bitku u sprovođenju stečajnog postupka, pokušavajući da ga izmjeste van CB CG, usko tumačeći “konačno rješenje” iz čl 6, ili čl 17 zakona? Hoće li opet biti skockano neko novo, distopijsko načelisanje u ruženju prava od strane sudija-jica iz VS CG, u njihovoj zakulisnoj odbrani ličnih interesa potomaka, zaposlenih u CB CG/bankama? Tačno je: sistemsko nikogovanje je način ponašanja i nerada udarnih institucija CG sistema. Ipak, što veće ruženje zakona, podržavanje korupcije i političko tapšanje po ramenu brojnih neprivrednih i nestručnih nikogovića, ekonomski nas vodi u krizu, naporniju od 2009. Preživjećemo; no, takav sistemski poremećaj zahtijevaće značajno suočavanje.

Stoga je odavno sistemski očigledno: prepadnutost od kičmenosti u struci pretvara ovaj prostor u plodno tle za nestajanje. To ne bi trebalo da je cilj lidera u našoj zemlji, koliko god “crnogorska tradicija“ i “običajno pravo” obožavali ubilačke i podmetačke prakse Hazjajina iz Gruzije.

Tek ako nije tako, možda više neće biti beskrajnog politiziranog napora da se realizuje jeftino nerazvojno pragmatiranje uz besprizornu post-istinu, koja pričinjava nepovratnu štetu ekonomskom razvoju Crne Gore. Ima li nade za tako što?


Vidi sve komentare

Najčitanije iz sekcije Kolumne