Već godinama slušamo da je klimatska kriza jedan od najvećih izazova našeg vremena. U studijama, političkim govorima, na međunarodnim konferencijama. Ali, budimo iskreni: iza riječi rijetko slijede djela.
Sve te studije i govori svoj odjek imaju na neočekivanom mjestu: među mladim ljudima na internetu i učenicama i učenicima demonstrantima koji su klimatske promjene stvarno učinili temom broj 1 u Njemačkoj. Poruka, koju nam svakog petka upućuju, je jasna: ne uništavajte nam budućnost! Počnite napokon sa realizacijom onog što su 120 država obećale kroz Pariski sporazum!
Naučnici potvrđuju ono što omladina kaže: ako ne budemo hitno djelovali, rizik će porasti. Globalna temperatura bi mogla dugoročno da poraste i do 5 stepeni Celzijusa - u odnsou na predindustrijsko doba. Prijete nam vrućine sa posljedicama koje se teško daju kontrolisati. Čovjek je postao geološka sila - što nije nešto na šta bi smo mogli biti ponosni.
Zato nam je prošle godine Zemlja isporučila visoki račun: velika suša u Njemačkoj, poplave u Japanu, uragani u Karibima, šumski požari u SAD. Ekstremne vremenske nepogode pogađaju ljude širom svijeta, uništavaju živote, ugrožavaju egzistencije, gutaju nevjerovatne količine novca.
Moramo nešto učiniti protiv toga. Zaokret u politici nije zadatak pojedinačnih političkih partija, pojedinih generacija ili pojedinačnih zemalja. Riječ je o globalnom aktu napora u kome Njemačka mora da ima vodeću ulogu. Kad Francuska, naš najbliskiji partner u Evropi, pravi ambiciozne predloge, onda mi ne smijemo da kočimo.
Naprotiv: mi Evrovpljani moramo zajednički da damo gas - upravo onda kad nek drugi dovode u pitanje svoje obaveze iz Pariskog klimatskog sporazuma. Centralni instrument su gasovi, koji izazivaju zagrijevanje i oni moraju imati fer cijenu i to širom svijeta i u različitim kontekstima razvoja: ako se mudro iskoristi, onda bi novac tako stečen mogao biti podrška stabilnosti i razvoju - kroz investicije u zdravstvenu zaštitu i održivu infrastrukturu.
Klimatske promjene stoga moraju postati vrhunski prioritet međunarodne agende. Zaštita klime mora biti novi imeprativ spoljne politike - jer već danas su bezbjednosno-političke posljedice klimatskim promjena ozbiljne. Stabilnost cijelih regiona svijeta je dovedena u pitanje.
Na Mediteranu, na Bliskom Istoku, u Centralnoj Americi, pitka voda je sve veći problem - sva manje je ima. Poljoprivreda i ribarstvo moraju da se prilagode padajućim nivoima prihoda. A tamo gdje su ugroženi elementarni temelji ljudske egzistencije - tamo su konflikti garantovani. Migracije i bježanja bi se mogli tako pojačati da bi to teško mogli kontrolisati.
Poziv na akciju
Odgovore na ova pitanja mora da da spoljna i bezbjednosna politika. Zato naučnici i političari idu zajedničkim, novim putevima.
Analiziramo kako poslejdice klimatskih promjena pojačavaju konflikte - da bismo mogli blagovremenije da reagujemo. Tome služi i rani sistem upozoravanja, posebno u pogođenim državama Bliskog istoka i sjeverne Afrike, koji razvija Potsdamski Institut za istraživanja klime uz podršku MIP Njemačke.
I mi se trudimo da obezbijedimo međunarodne saveznike. Stoga su bezbjednosno-političke posljedice klimatskih promjena jedna od temeljnih tema članstva SR Njemačke u Savjetu bezbjednosti UN, uz podršku grupe od 50 prijateljskih zemalja sa svih kontinenata. Zato mi u Berlinu pokrećemo Call for Action - poziv na zajedničko djelovanje. Cilj je da nađemo konkretna rješenja da bimogli maksimalno ciljano da ublažimo mnogostranost bezbjednosnih rizika od klimatskih promjena.
A vrijeme ističe. Sve više ljudi to shvata. To je dobar znak. I mi smo to razumjeli: zato ćemo i odgovarajuće djelovati. Još nije prekasno.
prevod: M. VULETIĆ
Bonus video:
