Neradna nedjelja nije u interesu države - Vijesti.me
STAV

Neradna nedjelja nije u interesu države

Molimo predsjednika Ustavnog suda da ovu inicijarivu Ustavni sud uzme u razmatranje odmah-hitno u kraćem roku, što je u skladu sa Poslovnikom tog suda

Ilustracija
Ilustracija

Ustavnom sudu Crne Gore
Inicijativa za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini

Inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini podnijela je i Unija poslodavaca Crne Gore, čije obrazloženje u potpunosti podržavamo jer je u interesu, prije svega zaposlenih, zatim građana Crne Gore, budžeta poslodavaca i budžeta Crne Gore.

Molimo predsjednika Ustavnog suda da ovu inicijarivu Ustavni sud uzme u razmatranje odmah-hitno u kraćem roku, što je u skladu sa Poslovnikom tog suda.

Član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini propisuje da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Ova odredba Zakona stupa na snagu 15. oktobra a primijeniće se prve naredne nedjelje, dakle 20. oktobra 2019.

Odredba Zakona je nesaglasna sa članom 59 Ustava CG, koji jamči slobodu preduzetništva koja se može ograničiti samo ako je to neophodno radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore.

Odlučni smo u tvrdnji da nije ispunjen nijedan od Ustavom propisanih razloga za ograničenje slobode preduzetništva.

Osporavana norma je u suprotnosti i sa odredbama Zakona o zabrani diskriminacije (član 2 i 3) koji se primjenjuje na javni i privatni sektor, shodno kojima pravo na zaštitu od diskriminacije (neposredne ili posredne) pripada svim fizičkim i pravnim licima na koja se primjenjuje propis CG, ako su diskriminisana po nekom od osnova utvrđenih tim zakonom.
Poznato je da je ovaj predlog za ograničavanja rada nedjeljom podnijeli Vladi CG Odbor za trgovinu Privredne komore, a ranije i sindikati. Protiv su bili veliki sistemi, tržni centri Delta, Gintaš i Kamelija, koji su isticali da najveće pazare imaju tokom vikenda i da bi im neradna nedjelja značajno smanjila prihode. Oni su ukazivali i na neophodno smanjenje broja radnika, pa su tražili da se među izuzetke uvrste i tržni centri.

U crnogorskim trgovinama radi oko 42.000 radnika, dakle svaki peti zaposleni u CG. Izuzeci od ovog Zakona, što znači da će i dalje moći da rade nedjeljom i praznicima su apoteke, pekare, pijace, benzinske pumpe, prodavnice pogrebne opreme, cvjećare, kiosci za štampu, maloprodajni objekti unutar aerodroma, luka, željezničkih i autobuskih stanica, štandovi na sajmovima i festivalima i trgovačka skladišta na veliko.

Partija penzionera, invalida i restitucije kao poseban problem ističe ograničavanje slobode preduzetništva i stavljanje u nepovoljni položaj privrednih subjekata iz djelatnosti trgovine u odnosu na privredne subjekte koji posluju u drugim granama djelatnosti i kojima je dozvoljen rad nedjeljom, pa smatramo da ovakva norma ima karakter diskriminacije.
Napadnuta norma je i u koliziji sa odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, gdje su u članu 27 data ovlašćenja opštini da u skladu sa zakonom i drugim propisima utvrđuje radno vrijeme u određenim djelatnostima i određuje područja u kojima se može obavljati određena djelatnost. Ističemo da predmetna norma zadire i u područje regulacije Zakona o državnim i drugim praznicima, kojim se uređuje režim rada za vrijeme tih praznika, a koji se primjenjuje na sve subjekte, kako iz javnog tako i privatnog sektora.

Nema sumnje da će ova i ovakva norma podstaći sivu ekonomiju - crno tržište, od kojeg će najveću štetu imati država zbog neplaćanja poreza i doprinosa.

Imajući u vidu da je u sferi trgovinske djelatnosti zaposleno najviše radnika od svih privrednih djelatnosti, da se turistička sezona ne može zamisliti bez rada, pa i nedjeljom, marketa, supermarketa, prehrambenih prodavnica i slično, da ogroman broj turista koji dođe ne može sebi da priušti usluge ni u restoranu ni hotelu, što potvrđuju brojni redovi potrošača u svim ovakvim objektima i nedjeljom, to će štetne posljedice po zaposlene, po prihod vlasnika, po građane, po turiste i naposletku po budžet države dovesti do nesagledivih negativnih posljedica.

Partiji PIR se obratilo više stotina naših članova penzionera čiji članovi porodica rade u trgovini, kao i više stotina radnika zaposlenih u toj sferi sa informacijom da su dobili obavještenja od poslodavaca da će biti značajnog otpuštanja radnika sa posla, jer je to neminovnost. Navešćemo primjer - u velikim centrima ili u raznim trgovinskim radnjama, gdje radno vrijeme počinje u 9 sati i završava se u 22 sata, gdje se radi u dvije smjene, radnici rade dnevno po 6,5 sati, a poslodavac im obračunava kao da su radili 7, šest dana u nedjelji, da im odgovorni poslodavci obezbjeđuju slobodan radni dan tokom nedjelje, da im uplaćuju pune doprinose i poreze na zaradu koju dobijaju preko banke, pa je logično da primjenom osporavanog člana Zakona mora doći do značajnog otpuštanja radnika sa posla.

Partija PIR ne može zamisliti turističku sezonu bez otvorenih radnji nedjeljom. Šta će da rade turisti koji kruzerom stignu uKotor ili neku drugu našu turističku destinaciju, sa recimo 5.000 turista, a mjenjačnice i trgovinske radnje ne rade. Možemo samo pretpostaviti kakva će to biti šteta za poslodavce, za grad, opštinu, budžet države i na kraju za turiste.

Partija PIR smatra da ni Vlada ni Skupština CG nijesu svestranije sagledali koje sve štetne posljedice će izazvati donošenjem ovog osporavanog člana Zakona.

Ovo naročito ako se ima u vidu da su radno vrijeme i odmori i druga prava po osnovu rada, sadržana u sistemskom zakonu - Zakonu o radu. Član 62, stav 2 i 3 Zakona o radu propisuje da je nedjelja dan sedmičnog odmora, koja se sa istom vrijednošću može zamijeniti drugim danom ako je bilo potrebno raditi nedjeljom zbog kontinuiteta procesa rada, odnosno organizacije rada. Pravo uvećane zarade za rad nedjeljom precizno je propisano Zakonom o radu i kolektivnim ugovorima, a uskraćivanje tih prava zaposlenima predstavlja povredu zakona, odnosno osnov za sprovođenje inspekcijskog nadzora nad radom poslodavaca, kao i osnov za traženje sudske zaštite tih prava.

PIR u svemu podržva INICIJATIVU koju je podnijela Unija poslodavaca CG Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, pa smatramo da Ustavni sud neće imati dilemu da osporavanu odredbu Zakona stavi van snage kao neustavnu.

Ovo tim prije što je Hrvatska dva puta pokušala da zabrani rad nedjeljom, uz podršku uticajne katoličke crkve, ali je njihov ustavni sud oba puta poništavao takve zabrane zbog narušavanja slobode preduzetništva. To je prije svega interes države.


Vidi sve komentare

Najčitanije iz sekcije Kolumne