STAV

Nesreće u saobraćaju i odgovornost

Odgovornost je najveća na vozačima: brza vožnja, vožnja pod dejstvom alkohola, upotreba mobilnog telefona u toku vožnje, nevezivanje sigurnosnog pojasa, tehnički neispravno vozilo...
2585 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Sve parcijalne ili opšte akcije za veću bezbjednost u saobraćaju, značajne su, ali su nedovoljne dok se ne ozakone optimalna rješenja primjerena našim uslovima i mentalitetu. Zato je neminovno postaviti pitanje - ko sve snosi odgovornost za pogibije, povrede, invalidnost, materijalne štete... kao posljedice neadekvatnog ponašanja u saobraćaju:

- Odgovornost je najveća na vozačima: brza vožnja, vožnja pod dejstvom alkohola, upotreba mobilnog telefona u toku vožnje, nevezivanje sigurnosnog pojasa, tehnički neispravno vozilo...

A zatim, dio odgovornosti snose:

- institucije i pojedinci iz saobraćajne policije, - institucije i pojedinci iz sudstva, - Vlada CG ima veliku odgovornost ako ne predloži optimalna zakonska rješenja, i - ponajveća odgovornost je na Skupštini CG i njenim poslanicima pojedinačno, ako ne usvoje optimalna zakonska rješenja na predlog Vlade.

Shvataju li svi iz prethodnih stavki šta znači ne doprinijeti da se spasi život samo jednog čovjeka, a kamoli njih na desetine. (Pomislite kako biste se osjećali da neko vaš blizak strada, a da je mogao biti spasen). Koliko god stara i nova zakonska rješenja imaju kvalitet, neće se dobiti veliki efekat sve dok se kod nas ne primijeni sistem poznat u mnogim uređenim zemljama - jedinstveni (centralni) elektronski sistem koji automatski registruje svaku vrstu prekršaja i relevantne podatke o vozaču i vozilu. Bez mogućnosti da se uključe poznate crnogorske veze i poznanstva i sve se izbrišu kao gumicom. Pojela maca.

I još je važnije: ustanoviti jedinstveni centralni elektronski sistem u kojemu će se svaki prekršaj automatski vrednovati negativnim bodovima i unositi u sistem, pa se nakon limitiranog broja prekršaja vozaču oduzima dozvola najmanje na pola godinu ili na godinu. Ima i varijanta da, u međuvremenu, vozač kojemu je oduzeta dozvola pohađa kurs iz edukacije o bezbjednosti u saobraćaju i polaže ispit. Sve, naravno, o svom trošku.

Ovaj sistem bi sledio neodgovorne vozače, jer:

- Veliki broj vozača kojima je to profesija, debelo će paziti, zato što će oduzimanje dozvole načešće značiti gubitak posla. Bolje nego gubitak života. - Bogatuni, kojima nije ništa platiti novčanu kaznu kolika god ona bila, dobro će pripaziti, jer im vožnja treba ili zbog biznisa ili zbog šepurenja. - Obični vozači će najlakše prihvatiti.

- A mobilni telefoni? Nema šanse da policija može kontrolisati vozače, osim ako se novim propisima odredi da telefon kod vozača mora biti ugašen u toku vožnje. Pa, ako se baš očekuje urgentan poziv, stati na nekom proširenju i obaviti razgovor.

Zašto ovolika pažnja telefonima? Osobe stručne za pitanja bezbjednosti u saobraćaju, na osnovu preliminarnog ispitivanja, tvrde da je upotreba mobilnog telefona u toku vožnje uzročnik je udesa jednak vožnji pod dejstvom alkohola. Rješenje, dakle, nije komplikovano.

Naravno, uz sve ovo podrazumijevaju se i preventivni, edukativne programi, pri čemu se najviše očekuje od medija, prije svih, javnih (državnih) servisa (RTVCG i Pobjeda), kao njihova redovna programska obaveza, pa makar malo skratili reklamni prostor. A ostalm medijima da se plati sredstvima sabranim od sankcija za prekršaje. Dakle, projekat može da bude samoodrživ. Sve ostalo, u crnogorskom društvu veza i poznanstava, daće kao i do sada nedovoljne rezultate.

Ne donesu li Skupština i Vlada bitno nove, efikasnije propise i pravila, imaće na savjesti jedan broj života koje bi nova, efikasnija pravila spasila.

A spasavanje od smrti i invaliditeta u saobraćajnim udesima nema samo humani karakter. To su i stotine miliona ušteda na liječenju, rehabilitaciji, invalidskim penzijama.

Za program edukacije koja bi se ugradila u svijest čovjeka, trebalo bi uvesti, makar u minimalnom obimu, obavezu u školskoj nastavi. I to, od prvog osnovne. Ugraditi čovjeku u svijest onu „Čuvaj se, pa će te i Nebo čuvati.

(Ovo je, uvaženi predsjedniče Skupštine, gospodine Brajoviću, moj mali doprinos javnoj raspravi o bezbjednosti u saobraćaju).

***

P.S. Evo i kratkog izvoda iz izvještaja MUP-a CG za jednu karakterističnu godinu:

Tokom 2016. godine evidentirano je 5.229 saobraćajnih nezgoda. Broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama tokom 2016. je 65. Tokom 2016. godine povrijeđena su 2.358 učesnika u saobraćaju, od kojih je 1.900 lakše povrijeđeno, dok je 458 lica teže povrijeđeno. U ovom periodu privremeno su oduzete 2.442 vozačke dozvole. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, stanje bezbjednosti saobraćaja tokom 2016. godine se ne može smatrati zadovoljavajućim, ali je još uvjek u skladu sa preporukom Evropske komisije za zemlje jugoistočne Evrope, da broj smrtno stradalih u saobraćajnim nezgodama ne treba biti veći od 10 na 100.000 stanovnika.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")