BALKAN

Počinje era Sjeverne Makedonije

Budući da referendum za promjenu imena nije dostigao cenzus, a 92 odsto glasača je glasalo za promjenu, premijer Makedonije, Zoran Zaev, je imao dva izbora: ili ići na prijevremene parlamentarne izbore ili promijeniti ime u parlamentu
515 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

I desilo se ono što se moralo desiti kako bi ovo parče zemlje postalo deblokirana država, bez ikakvih duplih formula imena, bez negiranja ičijih identiteta, bez nedorečenosti i problema sa susjedima, bez izvinjenja na račun međunarodne zajednice za budući razvoj.

Budući da referendum za promjenu imena nije dostigao cenzus, a 92 odsto glasača je glasalo za promjenu, premijer Makedonije, Zoran Zaev, je imao dva izbora: ili ići na prijevremene parlamentarne izbore ili promijeniti ime u parlamentu. Međunarodna zajednica je ohrabrivala drugu opciju, za koju je bila potrebna dvotrećinska većina u parlamentu. Da bi se ispunio broj zastupnika za otvaranje Ustava, nedostajalo je osam ruku zastupnika, koji su nakon dužeg pregovaranja glasali, ali i samim tim bili isključeni od najveće opozicione partije VMRO-DPMNE.

Cijena glasova tih zastupnika je bila previsoka. Slijedila je amnestija nekih od njih koji su bili optuženi u slučaju upada i napada u parlamentu 27. aprila 2017, dok su neki nevini i dalje optuženi. Slijedile su i izmjene u krivičnom zakonu odredbi za zastarivanje krivičnog djela i za smanjenje kazne za odgovornost pri zloupotrebi službene dužnosti.

Jasno je da će se mnogi bivši funkcioneri sa ovim izvući. Nakon bijega osuđenog bivšeg premijera Nikole Gruevskog u Mađarsku, nekoliko njegovih optuženih saradnika i bivših visokih funkcionera i biznismena je pritvoreno pod sumnjom da bi i oni mogli pobjeći, a nakon mjesec dana većina ih je puštena da se ponovo brani sa slobode, zbog navodnih prethodnih “pazarenja” za glasove u parlamentu.

Ova odstupanja od pravde donijela su veliko razočarenje među građanima i pristalicama vladajuće koalicije, koji su izgubili nadu u pravnu državu.

Spor o državljanstvu

Čak su i posljednja tri dana prije glasanja bila pod najvišim tenzijama, jer nakon pozitivnih primjedbi na amandmane od strane manjih albanskih partija, koje su usvojene, zastupnici jednog krila političke partije Besa nisu htjeli odstupiti od svojih zahtjeva za promjenu ustavnog amandmana za državljanstvo.

Bilal Kasami je insistirao da Albancima ne piše “državljanstvo: makedonsko/građanin Republike Sjeverne Makedonije”, kako ne bi aludiralo, a ne aludira se, da su ostali etnikumi Makedonci. To je apsurdno, jer i Albancima na Kosovu ne piše drugo do državljanstvo zemlje čiji su građani, odnosno kosovsko. Na kraju je uspio samo da za sitne partijske interese i za koji glas plus na prestojećim predsjedničkim, i mogućim prijevremenim parlamentarnim izborima, uvede da u ličnim kartama stoji etnička pripadnost, što je također u suprotnošću sa građanskim konceptima države i privatnošću građanima. Nakon svih tenzija i visokih cijena, 11. januara 2019. godine 81 zastupnik u Sobranju Republike Makedonije glasao je za ustavne promjene kojima se završava era imena Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije za međunarodnu upotrebu i Republike Makedonije za unutrašnju i bilateralnu upotrebu, i počinje era Republike Sjeverne Makedonije za sveobuhvatnu upotrebu, bez blokada na putu ka NATO i EU. Sada jedina blokada na ovom putu možemo biti jedino mi sami sebi, odnosno neuspjeh reformi.

Predsjednik onoga što je ostalo od stranke VMRO-DPMNE, Hristijan Mickoski je nakon glasanja u parlamentu, gdje nisu bili prisutni njegovi zastupnici, izrazio nezadovoljstvo promjenom imena i uputio je poziv na prijevremene parlamentarne izbore zajedno sa predsjedničkim. Izgubivši šansu da pokaže različitost i distancu od kriminalaca koji su vodili partiju prije njega i da stavi državni interes prije partijskog i nacionalističkog, on se nada izborima na kojima bi pobijedio i vratio sve u prethodno stanje. To je zasigurno politika bez ikakve progresivne vizije, politika kojom dovodi svoju partiju na margine političkog života u zemlji, a pristalice laže i manipuliše njima.

Ustavne promjene će potpisati neki drugi predsjednik

Sadašnji predsjednik države, Đorđe Ivanov neće potpisati izmjene Ustava, što nije smetnja da Grčka počne sa ratifikacijom Dogovora, ali zato će ga potpisati sljedeći koji pobijedi na izborima u aprilu 2019.

Sada je lopta u rukama premijera Grčke, Aleksisa Ciprasa - on treba da odigra jednako taktički, mudro, strpljivo, hrabro i uporno kao i Zoran Zaev, jer su im opozicija i neprijatelji Prespanskog dogovora isti, sa istom retorikom i tamnom nacionalističkom vizijom razjedinjene Evrope. Usvajanje dogovora bi trebalo da prođe lakše nego u Makedoniji, a zatim i preporuka za prijem Sjeverne Makedonije u NATO i EU.

Do 2020. Republike Sjeverna Makedonija bi ušla u NATO, a do 2025. ili 2026. godine i u EU, ako se ne dese drastične promjene političkih blokova na izborima za Evropski parlament. U međuvremenu bi slijedio uspon stranih investicija, ali se ne bi spriječilo iseljavanje mladih stručnih i obrazovanih kadrova, što će povećati cijenu rada i smanjiti nezaposlenost. Sve će to utjecati na poboljšanje kvaliteta života građana.

Mnogi su sumnjali da je Zaev sposoban učiniti ono što nije nijedan premijer prije njega. Samo je krajne pozitivna ličnost, sa puno strpljenja, mudrosti, istrajnosti i dobrim timom oko sebe, mogla da pobijedi krajnje zle i negativne političke struje u zemlji i van nje, i dovede zemlju u stanje mira sa svim susjedima i pred vrata euroatlantskih integracija. Zaev je dokaz da čak i balkanski političari umiju da urade to što obećaju. Bar se u spoljnjoj politici pokazao kao takav. I da ne osvoji Nobelovu nagradu za mir, za koju je nominiran zajedno sa Ciprasom, zbog postizanja Prespanskog dogovora, ostaće svijetla tačka u historiji Makedonije kao ličnost i političar koji je preuzeo najteže breme na svoja leđa i ponio najveću žrtvu za svijetlu budućnost svoje zemlje i njenih građana.

Ostaje da vidimo kako će se boriti sa izazovima u zemlji za koje je kritikovan da ih je zapostavio - nastavkom reformi u pravosuđu, vladavinom prava, pokretanjem ekonomije i stranih investicija, borbom protiv korupcije i nepotizma, poboljšanjem zdravstva i obrazovanja. Jer, geografska odrednica u imenu je samo garant da neće biti spoljašnjih prepreka i blokiranja na putu euroatlantskih integracija, a naporni put ka razvoju i prosperitetu moramo sami ishoditi, ne dozvolivši da ubuduće sami sebi budemo prepreka.

balkans.aljazeera.net

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")