STAV

Politika i polit(ik)ologija

Politička nauka, može da objedini oba pola: građane i svijet real-politike i svojim naučnim spoznajama o pravilnostima političkih procesa pomogne usmjeravanju društva prema demokratskim promjenama
50 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 03.12.2012. 10:36h

U Zagrebu je 5. novembra proslavljena 50. godišnjica Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na kome sam prisustvovala kao gost. Priznanje modernoj političkoj nauci i ulozi Fakulteta u demokratizaciji hrvatskog društva, iskazao je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović na svečanoj sjednici u Rektoratu. Sabor Narodne Republike Hrvatske donio je 1962. godine odluku o osnivanju Fakulteta političkih nauka u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, kao prve akademske institucije te vrste u istočnoevropskim zemljama. U programskom dijelu događaja paralelno su se odvijali politikološki dijalozi: republikanizam i liberalizam (prijatelji/neprijatelji) modernog političkog mišljenja, evropeizacija i savremena demokratija i savremeni trendovi u žurnalizmu i komunikologiji. Istaknuto mjesto hrvatske politikologije za dobrobit demokratije u Hrvatskoj, pohvalinim riječima obrazložili su i rektor Sveučilišta, ministar kulture, i gradonačelnik grada Zagreba.

Istovremeno ovaj značajan datum hrvatske politikologije prilika je da se podsjetimo na mjesto Fakulteta političkih nauka u društvu. Utemeljenjem svojih disciplina kao autonomnih disciplina politikologija, ima nezamjenljivu ulogu u javnom životu stvaranjem obrazaca demokratske građanske kulture i njenih vrijednosti.

Da bismo bolje razumjeli mjesto politikologije u današnjem crnogorskom društvu, potrebno je izbjeći laičku predstavu o politici kao aktivnosti svih građana o kojoj svi imaju dovoljno jasne predstave i znanja, tako da se uzima po sebi logično da polje politike ne može biti istovremeno i polje nauke i naučne istine. S druge strane, područje politike kao polje djelatnosti svih građana u liberalno-demokratskom konceptu i uređeni proces donošenja kolektivnih odluka pripada profesionalnim političarima i njihovom djelovanju u prostoru javne politike. S jedne strane u liberalno - predstavničkim demokratijama imamo građane kao glavne aktere političke zbilje koji treba aktivno da participiraju u političkom životu zajednice a drugi pol zauzimaju političari i vlast, i sve organizacije i političke institucije. Dakle, imamo građane, svjesne svoje uloge u političkom životu i političare koji treba da zastupaju njihove interese u skladu sa pravnim normama i javnim potrebama.

Gdje je onda u tom kontekstu mjesto politikologije? Kakvo je njeno značenje danas? U Crnoj Gori, regionu, evropskim demokratijama i globalnim procesima. Smisao politikologije je izučavanje politike sa stanovišta nauke, nepristrasno, objektivno, analitično. Egzaktnost političke nauke, temelji se na teorijskim dometima političke filozofije i empirijskim istraživanjima dominantnih političkih procesa, uključujući istraživanja vezana za partije, partijske i izborne sisteme.

Politička nauka, može da objedini oba pola: građane i svijet real-politike i svojim naučnim spoznajama o pravilnostima političkih procesa pomogne usmjeravanju društva prema demokratskim promjenama. Uključujući stručnu i savjetodavnu pomoć, ona služi i podsticanju građana na demokratsku participaciju, u skladu sa poštovanjem demokratskih vrijednosti, u prvom redu, pravne države, ljudskih prava, slobodnih medija i vladavine pravnih normi.

Osim toga nauka o politici, služi da se objasne fenomeni političkog života funkcionisanje političkog sistema sa kritičke distance da bi demokratije imala stvarni instrumentalni karakter što i jeste njeno pravo značenje uz pažljivo naučno sagledavanje onih pozitivnih pomaka , čak ako su u pitanju nove metode primjenljive na unapređenje samih izbornih procesa u pogledu veće transparentnosti i time demokratičnosti izbornog sistema. Hrvatski politikolozi, prvi put su imali sukob sa političkim vlastima, 1972. zbog navodnih „desnih“ skretanja i drugi put 1990, zbog „ljevičarskih“ opredjeljenja institucije, simptomatično je da je oba puta fakukltet bio pred zatvaranjem čime je jasna i njegova povišena uloga u hrtavskom društvu

Zato je posebno značajno da javnost bolje razumije ulogu politikologije „ukazivanjem ovog“ hoda po mukama „hrvatskih“ znanstvenika, koji su kao Ničeov junak iz „Zaratustre“, bili kao onaj nezaštićeni igrač na žici bez ikakvog obezbjeđenja pored sebe. Oni su prošli dug put od stigmatizacije i odbacivanja do javnog priznanja za svoju poluvjekovnu djelatnost. Konačno i regionalni smisao politikologije jeste da ona služi kao moćno sredstvo mobilizacije demokratskih potencijala balkanskih država konkretnom konsolidacijom njihovih političkih sistema.

Moderna politička nauka, na to su ukazale hrvatske kolege, sa stanovišta struke i svoje moderne koncipiranosti, inter-disciplinarnim tumačenjima može dati odgovarajuća demokratska rješenja različitih aspekata demokratske tranzicije u regionu i time unaprijediti i političku kutulru dijaloga i političku praksu. Spremnost na sudjelovanje u javnim raspravama i medijima, javnim angažmanom u institucijama političkog sistema, bilo kao savjetnici ili stručnjaci bilo kao političari na regionalnom, nacionalnom ili nadnacionalnom nivou. Recimo, danas ako i u teorijskom smislu govorimo o liberalnoj tradiciji i njenom načinu organizacije društva imamo suprotstavljene koncepte: libertarijanizam, koji ne odstupa od radikalnih individulanmih sloboda i ono što jeste siocijaldemokratski koncept i elemente onog što zovemo soijalnom pravdom i državom blagostanja, a primjenom ovih teorijskih modela na polje politike, dobijamo realne poteškoće, itd.

No, ako je pitanje političke kulture jedno od ključnih u našem društvu onda očigledno nema politikologije danas bez komunikacije sa politikom i uključivanje u institucionalne oblike rada. Njena uključenost u recimo pitanje ekološke, bankarske, demografske politike jeste u tome što sva ova pitanja za rješenje trebaju i politikološke aspekte. Sama budućnost evropskih integracija takođe zavisi od politikoloških uvida zato što imamo čitav niz tema kao što su izborni sistemi, Ustav, stranke, parlament, proces odlučivanja, izvorna opredjeljenja birača, struktura stranaka, članstvo i političke elite koje mogu biti naučno istraživani u projektima u kojima se bavi nauka o politici. Jasno je da svi politički procesi zahtijevaju ozbiljnu naučnu analizu kako bi smo pravili valjane strategije našeg razvitka. Tome i služi politička nauka!

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")