Na fotografijama iz zajedničkog razreda školske 1973. vide se mali Duško i mali Migo, tada samo gimnazijalci. To prijateljstvo dvaju Crnogoraca trajalo je koju deceniju. Obojica ne samo da su se obogatili nego su i postali uticajni. Slavoljub Stijepović, od milja Migo, kao gradonačelnik Podgorice i bitan čovjek vladajuće partije DPS. Duško Knežević kao gazda Atlas banke. Ono što je ovu dvojicu decenijama povezivalo bila je, prije svega, partija i njen šef, treći čovjek u ovoj priči. Ali realno prvi, jer niko kao ne on drži sve dizgine sudbine male jadranske države u svojim rukama: Milo Đukanović, danas opet predsjednik ove zemlje.
Ali stare veze ovih povisokih muškaraca su popucale. Knežević, čija je Atlas banka zbog finansijkih problema u decembru stavljena pod nadzor i upravu CBCG, izgleda da sjedi u Londonu, odakle preko instagrama Miga i Mila obasipa prijetnjama i psovkama. Tako pod onom slikom iz razreda piše: „Ko prodaje i zatvara svoje drugove, kumove, prijatelje ?“ Poruka sa instagrama osvjetljava i svjetonazorno gledište g-dina Kneževića: pravna država i zakoni tamo il’ ovamo - crnogorski maheri jedni drugima u svim prilikama imaju biti lojalni. A šta se desilo? Atlas banka je prvo morala da isplati jednu garanciju od preko 20 miliona eura, zbog sudske presude. Drugo, Specijalno državno tužilaštvo je blokiralo pojedina konta banke zbog dubioznih e-commerce poslova. Stručnjaci vele da sumnjaju u pranje para i skrivanje poreza. Prema crnogorskim medijima, radi se o 500 miliona eura prometa iz ovakvih poslovnih praksi. Koje banka, već godinama poljuljana, ne može više da izdrži. Nezavisni finansijski ekspert Mila Kasalica polazi od toga da banci, u najgorem slučaju, treba rekapitalizacija od 75 miliona eura.
A povrh svega toga, izdat je nalog za hapšenje bankara Kneževića zbog utaje poreza. Na šta je Knežević reagovao objavljivanjem blamantnog videa: kako bivšem gradonačelniku Podgorice, u sred izborne kampanje, predaje koverat pun para, navodno 97.000 eura. Onom istom Stijepoviću, svom školskom drugu Migu.
Trenutna crnogorska afera oko videa pokazuje koliko je tijesno premrežena politika i bankarstvo u Crnoj Gori. Pošto Knežević nema više šta da izgubi, a poznaje i zna sve bitne i moćne ljude države, njegove „obznane“ imaju imanenciju političkog eksploziva. Jer, skoro na svim fotografijama na Kneževićevom instagramu se ukazuje i dugotrajni regent crnogorski, Đukanović. Upada u oči i da je CBCG vrlo kasno reagovala u ispunjavanju svoje nadzorne uloge prema Atlas grupi. Jer, godinama je već opštepoznato da je ta banka u velikim teškoćama. Nezavisni eksperti su već 2011. polazili od toga da ima 800.000 nepokrivenih gubitaka, a 2012. ocijenili da je rizik provizija 2,8 miliona eura niže prijavljena od stvarne. Ovoj banci je 2014. u Rusiji zabranjen rad i zbog sumnje da pere pare, a ni sopstveni kapital (5,7 miliona) ni kreditne linije za oporavak (10,4 miliona) izgleda da nisu korektno prikazane u knjigama. Situacija se još pogrošala 2015. jer su uz gubitke iz prethodnih godina eksperti izračunali da ima još 11 miliona eura neprikazanih gubitaka, a banka nije mogla da isplati ni obaveze prema Meinl banci, u visini od 15 miliona eura. Godinu dana potom Kneževićeva ispostava na Kipru, Atlas Capital Financial Services, gubi licencu za poslovanje, pri čemu ni ovdje nisu svi pokreti bili prikazani u knjigama. Njemačka revizorska kuća BDO je 2016. konstatovala da Atlas izložen velikom riziku u vezi sa problematičnim kreditima te da nije u stanju da dalje ispunjava regulatorna pravila.
Pojedini crnogorski mediji pretpostavljaju - pozivajući se na objavljene video klipove - da je CBCG ovako kasno reagovala jer je Knežević bio darodavac ogromnih para DPS-u Mila Đukanovića. Pikantno je pri tome da DPS ni jedan cent donacija Atlas grupe nije prijavio u svojim izvještajima. Drugo moguće objašnjenje zašto je CBCG ovako kasno reagovala bi mogla biti povezanost izmedju šefa CB Radoja Žugića i samog Kneževića. Žugić je 2011. doktorirao na beogradskoj Bankarskoj akademiji, čiji je osnivač i predsjednik savjeta upravo Knežević. Žugić je posljednjih mjeseci i zbog drugih afera bio predmet pažnje javnosti. Jer potrudio se da jula prošle godine njegova viceguvernerka Irena Radović bude otpuštena. Ona to nije htjela da ćutke prihvati, pa je tužila banku. Proces bi trebalo da započne za koji dan. Pa je i zato CBCG na više nivoa pod presijom.
G-đa Radović tvrdi da je Žugić pritiskao da anulira licencu jednom drugom bankaru, Kristofu Šenu iz Addiko banke, bivšem predsjedniku Udruženja stranih investitora. Radović to nije htjela da uradi. Šen je prethodno zahtijevao strože konsekvence za kriminalne mahinacije. Drugi objašnjavaju pokušaj CB da se otarasi Šena kao odgovor na to što je njegova Addiko banka spremala tužbu protiv Crne Gore, koja je, poput Hrvatske, proglasila zakon o zaštiti štediša koji su uzimali kredite u švajcarskim francima.
U bankarskom sektoru i Srbije i Crne Gore korupcija, kumovsko poslovanje i politički uticaji nisu nikakva rijetkost. A ko se pobuni zbog krnjeg stanja pravne države, taj i sam može da se nađe u problemima. Centralne banke ovih zemalja vrlo osjetljivo reaguju ako im ko ukaže na mahinacije u bankarskom sektoru i zahtijeva jače kontrole. Pojedini bivaju prisiljeni i da napuste državu, kako se to nedavno desilo austrijskom bankaru Aleksandru Pikeru u Srbiji. Njegov grijeh je bio što je ukazao na malverzacije u tamošnjoj Komercijalnoj banki.
(Der Standard, Beč) Prevod: M. VULETIĆ
Bonus video:
