Svođenje računa - Vijesti.me
SVIJET U RIJEČIMA

Svođenje računa

Donald Tramp
Donald Tramp (Foto: Reuters)

Kako će reagovati Tramp kada se u julu pojavi na samitu NATO? Samo polovina članica Alijanse ispunjava zahtjeve SAD kada je u pitanju finansiranje - ali zato su tu novi ustupci kada je riječ o povećanja gotovosti jedinica

Samit NATO koji se sredinom jula održava u glavnom sjedištu vojne alijanse u Briselu, mogao bi da bude poprilično neprijatan. Mnoge diplomate računaju s tim da će američki predsjednik Donald Tramp, kao na samitu prije godinu dana, otvoreno da ispostavi račun. On prije svega od Njemačke traži da uplaćuje više novca u budžet NATO. Sve članice Alijanse su, na samitu u Velsu 2014, postigle dogovor da povećaju izdvajanja za budžet odbrane na oko 2 odsto svog bruto društvenog proizvoda.

Njemačka ministarka Ursula fon der Lajen na sastanku ministara odbrane NATO, još jednom je jasno stavila do znanja da će Njemačka do 2025. za Bundesver i druge bezbjednosne zadatke da izdvaja samo 1,5 procenata svog BDP.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja to mora da objasni Trampu - i to tako da on to razumije - izričito podržava taj kurs.

Američka ambasadorka pri NATO, Kej Bejli Hačinson kritikovala je to što - kako se izrazila - uplate u budžet Alijanse rastu samo neznatno. Njemačka bi, kaže Hačinsonova, morala da preuzme vodeću ulogu, pa tako i na polju finansija.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, koji je u posljednje vrijeme postao neka vrsta moderatora između SAD i zemalja-platiša, u Briselu je izričito hvalio njemačke namejre u pogledu uplata u kasu NATO. Rekao je da je Njemačka „dosegla tačku promjene trenda“ i da, nakon godina smanjivanja izdataka za NATO, sada ima plan kako da ih poveća. „To su koraci u pravom smjeru“, rekao je Stoltenberg u novom sjedištu NATO - novom kompleksu zgrada koji se zvanično, nakon višestrukih kašnjenja, stavljaju u funkciju tokom samita u julu.

Sistem „šupljih struktura“

Njemačke diplomate pri NATO izračunale su da apsolutno povećanje troškova u budžetu za odbranu tokom jedanaest godina od 2014. do 2025. iznosi skoro 80 procenata. S obzirom na to da se bruto društveni proizvod ekonomski razvijene Savezne Republike Njemačke i dalje povećava, 1,5 odsto od toga takođe je mnogo novca. Oni su međutim odbacili zamjerku da Njemačka ne može da potroši novac iz budžeta za odbranu s obzirom na to da se taj novac brzo priliva u kasu. Ipak, posljednjih godina, novac za odbranu u potpunosti bi bio potrošen. Njemačke oružane snage, kako to dobro znaju u vrhu Ministarstva odbrane u Berlinu, imaju ogromne potrebe da nadoknade sve nedostatke u opremi i osoblju. Tokom godina štednje, prešlo se na tzv. sistem „šupljih struktura“, koje bi sada trebalo popuniti.

Predviđa se da će samo otprilike polovina od 29 zemalja-članica NATO do 2024. da postigne cilj od dva odsto BDP u smislu izdvajanja za odbranu u okviru NATO. Situacija u Njemačkoj može se ilustrovati sljedećim primjerom:

Bundesver se složio da Alijansi od 2019. godine stavi na raspolaganje „predvodnicu“ trupa za interventne snage. To je brigada od oko 5.000 vojnika, koja bi trebala da bude operativna u roku od četiri do sedam dana. Takvu potpuno opremljenu tenkovsku brigadu, Bundesver trenutno nema.

Veliki djelovi opreme za te snage NATO - tenkovi, oklopna vozila, vojni transporteri i kamioni, kao i raketni bacači – moraju se pozajmiti od drugih brigada i staviti na raspolaganje Tenkovskoj brigadi 9 u Minsteru. Tek 2031. Bundesver bi trebalo da raspolaže s osam kompletno opremljenih brigada, spremnih za vojni angažman u okviru NATO, ali i za zadatke u okviru rastućih izazova u okviru EU.

30 bataljona u 30 dana

Kako bi se razočaranje SAD na samitu NATO zadržalo u podnošljivim granicama, njemačka ministarka spremila je i druge ustupke. Njemačka će osnovati multinacionalnu transportnu komandu za NATO u Ulmu, koja će za nekoliko godina biti u stanju da preuzme kontrolu i organizaciju kompletnog prevoza trupa Alijanse u Evropi. Ovaj projekat izričito je odobren od strane ministara odbrane NATO u Briselu. Ursula fon der Lajen takođe želi da realizuje ideju američke strane i poveća operativnu spremnost trupa NATO. Do sada je samo mali deo trupa bio spreman za borbu u roku od nekoliko dana, na primer, kako bi odgovorio na ruske prijetnje na istočnoj granici.

NATO planira da formira 30 bataljona (30.000 vojnika), 30 eskadrila i 30 pomorskih jedinica koje će moći da, u stanju pune borbene gotovosti, napuste kasarnu u roku od 30 dana. „Ali ko će koje trupe i kada da stavi na raspolaganje, o tome bi odluka tek trebalo da se donese“, kažu diplomate u NATO. Zbog toga će samit u julu biti prva proba za predstojeći projekat i zadatke. Poljski ministar odbrane Marijuš Blažčak predložio je novi vid finansiranja vojske - to bi moglo da se dopadne biznismenu i predsjedniku SAD Donaldu Trampu. Poljska vlada traži od SAD da stacioniraju svoju diviziju u Poljskoj. Zauzvrat, SAD će dobiti kompenzaciju od 1,5 do dvije milijarde dolara.

Novčana nagrada za vojnu podršku? Njemački zvaničnici odbacuju taj model. Oni ukazuju da je NATO i dalje vojni savez. Pored toga, stalni angažman stranih borbenih trupa na teritoriji bivšeg Varšavskog pakta predstavljao bi kršenje sporazuma koji je NATO zaključio s Rusijom. Poljska je bila dio Varšavskog pakta koji je predvodio Sovjetski Savez, a koji je tokom Hladnog rata bio protivnik NATO i Zapadne Evrope. Američki odgovor na taj prijedlog još nije poznat.

Povjerenje u NATO

Takođe, tema razgovora na sastanku ministara NATO bili su i pogoršani transatlantski odnosi. Trgovinski spor sa Evropom i Kanadom, i kršenje Sporazuma s Iranom od strane SAD, takođe će, prema riječima diplomata NATO, biti tema i na samitu u julu. Međutim, njemačka ministarka odbrane Ursula fon der Lajen pridaje veliku važnost činjenici da među članicama Alijanse „vlada puno povjerenje kada je u pitanju vojna saradnja“ i to uprkos Trampu. „Naravno, postoje stvari o kojima kritički razgovaramo“, rekla je Fon der Lajen novinarima. „Ali uvijek smo svjesni toga koliko je siguran temelj na kojem stojimo.“ U krajnjoj liniji, NATO i jeste savez za odbranu zajedničkih vrijednosti.

(Deustche Welle)