Tajip, pomagač na izborima? - Vijesti.me
SVIJET U RIJEČIMA

Tajip, pomagač na izborima?

Redžep Tajip Erdogan
Redžep Tajip Erdogan (Foto: Reuters)

Turski predsjednik želi da utiče na izbore u puno država. To mu i ne uspijeva baš često

Za Njemačku je direktno miješanje turskog predsjednika u izborni proces jedno posve novo iskustvo, ali ostale države u Evropi su se već poodavno navikle na intervencije Ankare. U pojedinim se slučajevima  Tajip  Erdogan i njegova vladajuća partija AKP ne zadovoljavaju isključivo time da „svojim građanima“ u drugim državama savjetuju za koga ne trebaju da glasaju, već i javno podržavaju jednog kandidata ili partiju.

To je postalo poebno jasno proteklih godina u Bugarskoj, koja je od 2007. član Evropske unije. Posmatrano iz ugla sveukupnog broja stanovnika, ni u jednoj državi EU ne živi više Turaka nego u Bugarskoj, ako se izuzme specijalni slučaj Kipra, na čijem je sjeveru -okupiranom od strane turske vojske - važenje zajedničkih evropskih pravnih tekovina suspendovano do prevazilaženja podjele ostrva.

Turci u Bugarskoj čine negdje oko 10% stanovništva, puno više nego recimo u Njemačkoj ili Austriji. Sa druge strane, kod bugarskih Turaka nije riječ o gastarbajterima, sem ako se ne želi potomke Osmana, koji su poslije bitke na Marici 1371. prodrli i naselili Balkansko poluostrvo, i posle više od 500 godina i dalje posmatrati kao takve.

Iako bugarski ustav u stvari zabranjuje političke partije „sa etničkim, rasističkim ili religioznim utemljenjem“, Turci Bugarske imaju jednu takvu, sopstvenu partiju. Pokret za prava i slobode (DPS) je zvanično liberalna, za sve građane zemlje otvorena snaga, ali u realnosti skoro isključivo birana od strane bugarskih Turaka i sitnijih muslimanskih manjina, koji čine i njeno rukovodstvo. U Bugarskoj je zato smatraju za „partiju Turaka“.

Ako se gleda sa aspekta izbornih rezultata i učešća u vlasti, DPS je jedna od najuspješnijih partija Bugarske. U posljednjih četvrt vijeka bila je član mnogih vlada a u Sfiji a počešće i bitna, ako ne i odlučujuća, snaga za formiranje tih vlada. DPS je pri tome godinama uživao podršku iz Ankare, ali s obzirom da dugogodišnji vođa bugarskih Turaka Ahmed Dogan - inače jedna dubiozna figura - razmišlja sopstvenom glavom i ne dopušta mu se daju instrukcije iz Ankare, prije nekoliko godina je ispao iz Erdoganove milosti.

Na bugarskim parlamentarnim izborima u maju 2013. prvi put se pojavila Partija za slobodu i dostojanstvo, koja je bila osnovana uz pomoć Turske. Erdogan, tada još samo premijer, otvoreno je u javnosti hvalio ovu partiju, a njenog predsjednika više puta primio u Ankari. Političari AKP su jasno izdali izbornu preporuku za novu partiju. No, ovaj pokušaj miješanja je u potpunosti omanuo. Čak ni u savezu sa jednom drugom partijom ovaj proizvod Ankare nije uspio da osvoji više od jadnih 1,6% glasova. Erdogan i njegova AKP su precijenili svoj uticaj na bugarske Turke.

Prije bugarskih parlamentranih izbora ovog proljeća je Turska investirala još više resursa, ne bi li u bugarski parlament katapultirala sebi podložnu partiju. Ovog puta se pokušaj zvao “Demokrate za odgovornost, slobodu i toleranciju“, bugarski akronim „DOST“, što na turskom znači „prijatelj“. DOST je dobio još veću podršku Ankare nego Partija za slobodu i toleranciju četiri godine ranije. Turske diplomate i AKP-ministri su uzimali javno učešća na izbornima mitinzima, Erdogan i njegov premjer Binali Yildirim su primali predsednika DOST, a ambasador Ankare u Sofiji je bio viđen u jednom izbornom spotu pokreta. Neposredno pred izbore Erdogan je odjednom otkrio i da su Turci u Bugarskoj jedna ugrožena manjina pa je od „braće sa bugarskim pasošem“ zahtijevao da na izborima svoj krstić stave na pravo mjesto.

No i ovaj drugi pokušaj je završio posve neslavno: nova partija nije uspjela ni da dodirne cenzus od 4%, koliko je neophodno da bi se ušlo u parlament.

Truska je uspešnija u Bosni i Hercegovini, u kojoj bosanski muslimani već nekoliko godina nisu samo relativna nego u međuvremenu i absolutna većina stanovništva. Uticaj Ankare na katoličke Hrvate, a tek na pravoslavne Srbe Bosne kreće u blizini nule, ali zato AKP već godinama, a prije svega na izborima, masovno podržava bosanskog muslimaskog vođu i predsjednika Bakira Izetbegovića - i to uspješno.

Izetbegović, kojeg su bosanski muslimani 2014. ponovo izabrali za predsjednika, pokazao se zahvalnim pa Erdogana redovno naziva „velikim predsjednikom“ i vođom „svih dobrih ljudi ovoga svijeta“. Erdoganova Turska, sa svoje strane, podržava i sistematski pospješuje kult oko Bakirovog oca Alije Iztebegovića, muslimanskog vođe iz ratnih godina, preminulog 2003.

U tom cilju, turski državni emiter TRT trenutno u Sarajevu, Mostaru i drugim bosankim gradovima snima raskošnu večernju TV seriju pod nazivom „Alija“, u kojoj će Iztebegovićev život u zabavnoj, a najvjerovatnije i hagiografskoj, formi biti predstavljen turskoj publici. U seriji teško da će biti preskočena anegdota koju sadašnji turski predsjednik lično širi, da ga je Alija Izetbegović na smrtnoj uri molio da se brine o Bosni i dao mu zemlju „u nasljeđe“.

TRT reklamira seriju o „mudrom kralju Izetbegoviću“- koja bi trebalo da bude emitovana do kraja godine i u kojoj turski glumci igraju sve bitnije uloge - već sada u velikom stilu: „Na ovu TRT seriju čeka već celi Balkan“, tvrdi Erdoganov kućni emiter. Početku snimanja u Sarajevu je čak prisustvovao lično generalni direktor TRT, Ibrahim Eren, gdje je zajedno sa Bakirom Izetbegovićem, u turskoj ambasadi, predstavio projekat.

Bosanski režiser Ahmed Imamović, jedan od rijetkih domaćih učesnika ovog filmskog poduhvata, već sada je siguran da će njegovo dejlo biti od trajne vrijednosti: „Moguće je da će ovo biti jedna TV serija u trajanju jedne sezone, ali ona će zasigurno imati veliki značaj za buduće generacije“, rekao je on, prema turskim medijima.

I da nismo vidjeli ni prvu epizodu, smijemo da predpostavimo da će, osim Izetbgeovića, i figura Redžepa Tajipa Erdogana biti odlično oblikovana.

(Frankfurter Allgemeine Zeitung/FAZ)

Prevod: M. VULETIĆ


Najčitanije iz sekcije Kolumne