SVIJET U RIJEČIMA

Trampova ledena računica

Ideja da Grenland postane američki nije nova. Godine 1946. to je već pokušao predsjednik Truman. Danska je i tada kao i danas to odbila, uz zahvalnost. A pogled na istorijske izvore otkriva da su Aljaska, Luizijana i Djevičanska ostrva uz naknadu postali američki
1274 pregleda 0 komentar(a)
Donald Tramp, Foto: Twitter
Donald Tramp, Foto: Twitter

Poznato je da predsjednik SAD D. Trampa sumnja u klimatske promjene koje uzrokuje čovjek. Ali kada je u pitanju Grenland, otapanje leda bi moglo da zagrije njegovu dušu. Jer, iza Grenlanda je Arktik, a to je jedan od rijetkih neiskorišćenih regiona na svijetu s velikim ekonomskim potencijalom.

Sasvim je jasno da iza Trampove ponude za kupovinu stoji ideja o bogatstvima koja se nalaze u tlu, a koja će uskoro, zahvaljujući klimatskim promjenama i topljenju ledenih masa, da budu još dostupnija. To zna čak i Tramp, čovjek koji negira klimatske promjene. I ne krije da bi SAD u trci za Arktik rado preuzele vodeću ulogu.

Pored SAD, Norveške i Danske, sa Arktikom se graniče Trampovi suparnici - Rusija, pa čak i Kina. Iako Peking ne kontroliše arktičku teritoriju, težnju za tim regionom na Sjevernom polu Kina jasno ističe, nazivajući sama sebe „državom bliskom Arktiku“.

Jasno je da je riječ o nečem većem od kupovine nekretnine. U trci za mineralnim sirovinama i rutama za brodove ogleda se geopolitičko nadmetanje starih i budućih hegemona za jedan novi svjetski poredak. Kod Trampa se ne radi ni o čemu drugom do američkoj dominaciji na Arktiku - i to u trci sa rivalima, Rusijom i Kinom.

Ideja da Grenland postane američki nije nova. Godine 1946. to je već pokušao predsjednik Truman. Danska je i tada kao i danas to odbila, uz zahvalnost. A pogled na istorijske izvore otkriva da su Aljaska, Luizijana i Djevičanska ostrva uz naknadu postali američki. „Make America Great Again“ - zašto se to jednog dana ne bi odnosilo i na Grenland?

Ali od 1946. nije prošlo samo sedam decenija. Ubrzo nakon okončanja II svjetskog rata se, prije svega pod američkim vođstvom, morao uspostaviti poslijeratni poredak. U međuvremenu, zajedničko članstvo u NATO povezuje zemlje Zapada sa SAD. Među njima i Dansku. Zajednički vojni savez bio je garant mira i multilateralizma. Ali ada Kina osporava SAD svjetsku moć, a i Tramp tu daje svoj doprinos. Otkako je stupio na dužnost, on potresa temelje zapadne tvorevine, nastoji da rasturi EU, dovodi u pitanje smisao NATO, traži blizinu despota i izbjegava stare partnere na Zapadu.

Ponuda za kupovinu za Dansku je možda tabu-tema - ali to se uklapa u svjetonazor predsjednika SAD.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")