Vrijeme realne politike na Kosovu - Vijesti.me
BALKAN

Vrijeme realne politike na Kosovu

Kurti
Kurti (Foto: Reuters)

Na parlamentarnim izborima na Kosovu postoje dva velika gubitnika: Demokratska partija Kosova (PDK) predsjednika Hašima Tačija i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) premijera Ramuša Haradinaja, koji je i dalje na vlasti. Obojica su bivši komandanti UČK. Od kraja rata naizmjenično su bili na vlasti, ali nisu našli ubjedljivo rješenje za ozbiljne probleme zemlje i nisu napravili veliki skok u normalizaciji odnosa sa Srbijom koja i dalje ne priznaje nezavisnost svoje bivše pokrajine. Razočarani birači sada žele zaokret: opozicione stranke Samoopredjeljenje i Demokratska liga Kosova (LDK) dobile su po više od 25 odsto glasova.

Vrlo tijesna pobjeda lijevog pokreta Samoopredjeljenje (Vetevendosje) nad konzervativno-liberalnom strankom LDK pokazuje koliko je kosovsko društvo podijeljeno u pogledu pregovora sa Srbijom. Dok se LDK tradicionalno zalaže za pacifističko-diplomatski kurs svog preminulog lidera Ibrahima Rugove, Samoopredjeljenje pod Aljbinom Kurtijem oduvijek je bilo protiv kompromisa.

Aljbin Kurti - od pobunjenika do realiste

Ako se buduća vlada bude sastojala od koalicije Samoopredjeljenja i LDK, pregovori sa Beogradom biće posebno teški. Štaviše, upitno je da li bi Beograd uopšte sjeo za pregovarački sto sa Aljbinom Kurtijem.

Kurti, jedna od vodećih figura studentskog pokreta protiv srpske politike na Kosovu devedesetih, u martu 2000. u Srbiji je osuđen na 15 godina zatvora zbog članstva u terorističkoj grupi. Oslobođen je tek nakon smjene vlasti u Beogradu 2001. i posle međunarodnog pritiska. Radikalnim tezama - protiv međunarodnog prisustva na Kosovu, za politiku samoopredjeljenja, protiv bilo kakvog kompromisa u dijalogu sa Srbijom, pa čak i ujedinjenjem albanskih teritorija - njegova stranka privlačila je sve više razočaranih birača. Takođe je privlačila pažnju medija u zemlji i inostranstvu, i zbog žestokih i ponekad nasilnih protesta protiv politike vlade u Prištini, korupcije i opšte loše situacije na Kosovu.

Aljbin Kurti (44) smatra se nepodmitljivim političkim pobunjenikom. Istovremeno, uspio je da se u inostranstvu predstavi kao intelektualac, harizmatičan i iskusan političar. To što „spajanje albanskih teritorija“, o kojem je nekada govorio, sada za njega više nije na dnevnom redu - pa čak ni u predizbornoj kampanji - govori o njegovom novom realizmu.

Prevladavanje razlika

Aljbin Kurti suočen je sa herkulovskim zadatkom: ne smije da razočara svoje birače, ali istovremeno su neophodni teški kompromisi sa beogradskim liderima, uz međunarodno posredovanje. Tu bi naročito mogla da mu pomogne koalicija sa LDK. Ta umjerena stranka prilagodila se duhu vremena i poslala u izbornu trku Vjosu Osmani. Samouvjerenu i iskrenu, 38-godišnju advokatkinju birači su odlično prihvatili - i ona bi mogla da igra važnu ulogu u dijalogu sa Beogradom. Pored toga, i LDK i Samoopredjeljenje odbacili su ideju o promjeni granica - što je vjerovatno doprinijelo izbornom uspjehu dviju opozicionih stranaka.
Dvoje mladih političara, Kurti i Osmanijeva, imaju potencijal da se jednom drugom približe kako bi kosovsko društvo pripremili za neophodne kompromise. Na Kosovu je kucnuo čas realne politike: sporazum ne samo sa Srbijom, već i unutar Kosova od suštinske je važnosti za sigurnu i mirnu budućnost zemlje, imajući u vidu i približavanje Evropskoj uniji.

(Deutsche Welle)


Vidi sve komentare

Najčitanije iz sekcije Kolumne