OMAŽ U ČAST SRETENA MITROVIĆA

Doći će smrt i imaće tvoje oči

Glumom je počeo da se bavi daleke 1977. godine, kao član dramske sekcije „Zahumlja” i prva ostvarena uloga je bila u komediji “Klupko”
541 pregleda 0 komentar(a)
Sreten Sreto Mitrović iz predstave: Što je čovjek do li biciklista: posljednja uloga, Foto: Miloš Zvicer
Sreten Sreto Mitrović iz predstave: Što je čovjek do li biciklista: posljednja uloga, Foto: Miloš Zvicer

Rođen je na Sretenje, prije 63 godine, a preminuo 21. februara prošle godine. Njegovi prijatelji su odlučili da se baš na Sretenje još jednom oproste od Sretena Mitrovića, istaknutog kulturnog stvaraoca i glumca.

Volio je poeziju, pozorište i život. Uzalud je čekao Godoa. Umjesto njega došla je „smrt i imala njegove oči“. Zato su, kako to dolikuje, njihovom, našem Sretu, odlučili da veče upravo nazvano „Doći će smrt i imaće tvoje oči“ „oboje“ poezijom, onom koju je on volio i govorio.

„Ovo veče, ovo Sretenje gospodnje, na dan njegovog rođenja i na imendan posvećujemo Sretenu Mitroviću, našem prijatelju, zaslužnom kulturnom i javnom posleniku, dramskom umjetniku i neprikosnovenom i suverenom vladaru stiha i jednom od najboljih interpretatora poezije sa ovih prostora. Našu tugu ćemo večeras pretočiti u carstvo poezije“, kazao je Mihailo Perošević.

Pročitao je dopis koji je im je, u Sretovu čast, poslao njegov imenjak, akademik Sreten Perović, i onda prepustio mikrofon prijateljima i saradnicima koji su željeli da kažu zašto je Mitrović bio poseban i zašto je poezija kada je on govori bila još poetičnija.

Režiser Goran Bulajić se prisjetio Mitrovićeve uloge 1980. u predstavi „Čekajući Godoa“, njegove energije, entuzijazma, njegove vječite težnje za usavršavanjem i duhovnom nadogradnjom.

"Sreten je bio dobar čovjek po svim klasičnim uzusima, tradicionalnim i savremenim parametrima. I to je negdje osnova ove priče. Dobar, otvoren, srdačan čovjek, iz dobre porodice koja je njegovala sve klasične vrijednosti“, kazao je Bulajić koji je sa Mitrovićem drugovao od gimnazijskih dana.

"Neće mi zamjeriti kolege ako kažem da je bio frontmen i na probama i na izvođenjima. Gorio je u tome, sa svim viškom emocija koju je uvijek imao prema svima, prema poslu kojim se bavio, a posebno prema poeziji koju je jako dobro, angažovano i sa velikim osjećajem i emocijom govorio“, kazao je Bulajić.

Za Mitrovića su vezane brojne anegdote, a Vojislav Krivokapić i Nebojša Vulanović prisjetili su se samo nekih od njih.

Čićo Vulanović

"Imali smo nešto više od prijateljstva. Voljeli smo poeziju, pozorište, dobro piće, život, a najviše dobro zezanje. On i ja smo se zezali gotovo sa svim i svačim, a bogami i sa životom. On malo više, zato ga večeras nema, ja malo manje zato sam valjda kriv što sam živ“, kazao je Vulanović.

Pavle Goranović je istakao da Mitrović nije bio samo umjetnik koji odlično govorio poeziju, već i njen dobar poznavalac.

"On je bio i odličan poznavalac poezije o čemu svjedoči ne samo izbor stihova koje je izgovarao nego i njegova bogata biblioteka iz te oblasti. Meni i mojoj porodici Sreto mnogo nedostaje, a siguran sam da će njegov duh zaista faliti Nikšić“, kazao je Goranović.

Dobrilo Čvorović je podsjetio da će 1.decembra biti tačno četiri decenije od kada su „krenuli u avanturu zvanu ’Čekajući Godoa’, predstavu koja ih je generacijski kanalisala i ’zakucala’ za scenu“.

"Od tog trenutka pa sve do njegove smrti je bilo intenzivno druženje sa mojim i našim Sretenom Mitrom, mojim mentorom, kako sam ja znao da kažem kada je u pitanju poezija i koja nas je zajedno sa datumom njegovog rođendana, Sretenjem, povezao i večeras da kažemo te pjesme koje je najviše izgovarao“.

I „tekli“ su stihovi Lorke, Miljkovića, Ujevića, Pasternaka, Radičevića, Duga Krivokapića, Goranovića, Paveza. Iako njegovi prijatelji nijesu „suvereni vladaoci stiha“ kao onaj kome je veče posvećeno govorili su iz srca i svaki stih „obojili“ posebnom emocijom. Ana Pejović je pročitala pjesmu koju je Mitroviću posvetila.

"Sreto je u biblioteci bio svoj na svome. Okružen knjigama on u instituciji pravi jednu pravu malu instituciju. Tu se kupe studenti, tu je omladina, građani koji dolaze po savjete, pravi mali pjesnički kružoci. Tada sam se zarekao u sebi gledajući i slušajući Sretena na mnogim književnim večerima, na mnogim promocijama, da ću jednom njemu u čast govoriti pjesmu koju je on najviše volio i najčešće govorio“, kazao je Perošević i veče završio pjesmom Branka V. Radičevića "Ljubomora“.

Baš onako kako je i počelo veče koje su organizovali „Zahumlje“ i Narodna biblioteka „Njegoš“ u sali koja je bila premala da primi sve koji su voljeli Sretena Mitrovića.

Nagrada koja će nositi ime crnogorskog glumca

Direktorica Biblioteke, Renata Bulajić, pričala je o tome koliko je Mitrović značio njoj i njenoj porodici, kolika je podrška bio mladim ljudima, koliko je prisutan bio u svim dešavanjima iz kulture, o nagradi u njegovu čast.

"Nijesam znala da li događaj organizuje Biblioteka, ’Zahumlje’ ili Pozorište. On je bio prisutan svuda, kao da nas je sve zajedno objedinjavao želeći da budemo jedno, kultura grada Nikšića. Stoga će biblioteka ’Njegoš’ u saradnji sa ’Zahumljem’ i Pozorištem inicirati nagradu za scenski nastup koja će nositi ime Sretena Mitrovića i na taj način ćemo se valjano odužiti našem, prije svega, prijatelju“, kazala je Bulajić.

Ko je bio Sreten Mitrović?

Glumom je počeo da se bavi daleke 1977. godine, kao član dramske sekcije „Zahumlja” i prva ostvarena uloga je bila u komediji “Klupko”.

Na Festivalu dramskih amatera koji je održan u Nikšiću, Mitrović je, zajedno sa Mihailom Peroševićem, nagrađen za ulugu u predstavi “Čekajući Godoa”. Igrao je u preko 40 premijera, a publika pamti njegove uloge u predstavama “Iz ničega u ništa”, “Legenda o Zorou”, “Život iz početka”, “Audijencija”, “Marko Miljanov”, “Presuda”, “Đetići u Parlamentu”.

Posljednji put je, na daskama koje život znače, stao u septembru 2016. kada je izvedena premijera predstave “Što je čoek do li biciklista”.

Glumio je i na filmu, a 1988. kada je Božidar Nikolić snimao “Tamnu stranu sunca” imao je priliku da igra sa Bredom Pitom. Bio je poznat i kao izvanredan recitator. Jednom rječju, bio je sav „sazdan od kulture“.

Preporučujemo za Vas