Da je neko prije 25 ili 50 godina rekao da ćemo mi 2019. govoriti o slobodi na način na koji danas govorimo, to bi zvučalo previše distopijski čak i za neki loš distopijski esej”, kazao je Boris Dežulović - novinar, pisac, kolumnista, jedan od osnivača satiričko-političkog nedjeljnika “Feral tribune”.
On je bio jedan od učesnika tribine pod nazivom “Događaj slobode”, što je i ovogodišnji slogan festivala “Odakle zovem”, a koja je održana prve večeri, nakon otvaranja, ispred Karvera u Podgorici.
Moderator događaja je bio Kruno Lokotar, a ostali učesnici Andrej Nikolaidis, Tanja Bakić i Varja Đukić.
Đukić, koja je i izabrala ovu sintagmu kao moto, kazala je da su njena tumačenja slobode više intutivna, te je istakla da taj pojam najviše prepoznaje u stvaralaštvu. Ona otkriva da je ideju za slogan našla u esejima Žarka Pajića.
Dežulović se prisjetio rada u nedjeljniku “Feral tribune” i kazao da je sloboda ostvariva jedino u beskompromisnim uslovima koje je ekipa Ferala imala tokom rada u sopstvenom mediju.
“Sloboda je ostvariva jedino u uslovima koje smo mi imali. To je da napraviš svoje novine u kojima možeš objaviti šta hoćeš... Cijena toga je da tu vrstu slobode plaćaš maksimalnim sužavanjem svoje fizičke slobode, a to je kao zatvor, jer si fizički ograničen na redakciju i kafanu u kojoj izlaziš, zato što izaći iz tih ćelija biva vrlo rizično po život. E, pa mene boli ku*ac za fizičku slobodu, jer je meni bitnije da mogu kazati nego da mogu hodati. To je zapravo onaj nesporazum u poimanju slobode nekad i danas. Ona sloboda koja je bitna je unutrašnja sloboda - sloboda da možeš kazati, a ne sloboda da možeš hodati… Strašan je nedostatak potrebe za slobodom na našim prostorima, jer je sloboda, zapravo, samo artikal na tržištu”, istakao je Dežulović i kazao da je najskuplja sloboda sa “nula kompromisa”.
Andrej Nikolaidis je dodao da je najveći problem današnjeg života to što je srušena nekadašnja utopija zarad slobode koja se nije dosegnula.
“Naša je situacija zaista zanimljiva, jer svi ćemo se sjetiti da smo mi onaj sistem i onu zemlju rušili upravo zbog nedostatka slobode u tom sistemu, da bi se ispostavilo da se danas nalazimo u užasnom problemu zbog toga što ko god promišlja utopiju smješta je u budućnost... Naš najveći problem je što je naša utopija u prošlosti. Naša utopija se već desila i ona je već propala. Mi nemamo ni mogućnost doticanja utopije jer se ona već dogodila i to je zastrašujuća granica slobode svakoga od nas. Ljudi kažu da je plodno tle za fašizam vrijeme teških socijalnih okolnosti... Naši fašizmi se nijesu rodili iz očaja i siromaštva, već onda kada smo svi mi živjeli najbolje u istoriji naših prostora. U trenutku kada je svega bilo više nego ranije, i para i slobode i sreće i mogućnosti, mi smo odlučiuli da sve to sje*emo. Nama je to tada bila sloboda”, ističe Nikolaidis.
Tanja Bakić je, odgovarajući na pitanje o poimanju slobode rekla da je njena lična sloboda to što je izabrala da se bavi žanrom koji je na neki način ograničavajući. Ona je najavila da će u okviru festivala predstaviti knjigu “Brajan Džons i njegov bend“ koja “na savršen način može da odgovori na pitanja šta je sloboda”.
Boris Dežulović je poručio da se balkanska društva danas nalaze u takvoj situaciji da se o slobodi govori u kontekstu Francuske revolucije i da je put do slobode dug i zakrčen i ukoliko se ništa ne promijeni bližimo se 15. vijeku.
Bonus video:
