Kakva je sadašnjost spomenika naše prošlosti” naziv je upečatljive izložbe koju je u subotu veče u galeriji Kulturnog centra u Kotoru priredila tamošnja NVO “Anima - Centar za žensko i mirovno obrazovanje”.
Uz izložbu, ovom je prilikom promovisana i publikacija “Primjeri upravljanja prirodnim i kulturnim nasljeđem Kotora”, pa je javnost imala priliku na jednom mjestu vidjeti brižljivo sakupljene podatke i detaljno rekonstruisan kompletan dosadašnji tok (najčešće kontroverznih) dešavanja i aktivnosti lokalnih i državnih organa, u vezi s upravljanjem i “valorizacijom” nekih od najvećih i najljepših djelova prirodne i kulturne baštine Kotora.
U publikaciji i na izložbi su, kroz prezentaciju dokumentacije i svega što je do sada s njima rađeno, te upečatljive fotografije čiji je autor Martin Kmet, predstavljeni slučajevi lokaliteta Glavati, brda Vrmac, Kostanjice, palate Visković u Perastu, kuće “Škola” na Prčanju i objekta Slavjanske čitaonice u Dobroti.
Riječ je o lokalitetima koji se nalaze na području Kotorskog zaliva koje je pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska prirodna i kulturna baština. Neki od ovih lokaliteta već su, zahvaljujući aktivnostima, ekonomskoj i prostorno-planskoj politici DPS vlasti u Kotoru i Crnoj Gori, devastirane kao što je to slučaj s Kostanjicom, nekima se takva sudbina intenzivno sprema jer se na Vrmcu i na Glavatima predviđa megalomanska gradnja “turističkih kapaciteta”, a u stvari nekretnina za prodaju na tržitu, a neki poput Slavjanske čitaonice ili kuće “Škola” na Prčanju ni izbliza nisu zaštićeni i iskorišćeni na način odgovarajući istorijskom i arhitektonskom značaju tih spomenika.
“U atmosferi uznapredovale devastacije prostora i imperativne komercijalizacije spomenika kulture u Boki Kotorskoj, svjedoci smo da su neki od kulturno-istorijskih spomenika u vlasništvu Opštine Kotor zapušteni, neki se koriste nenamjenski, a ima i onih čija nam je buduća namjena nepoznata jer je proces izmjena ili odlučivanja o njihovoj namjeni bio netransparentan, a kako se pokazalo u nekim slučajevima - i štetan po javni interes i potrebe lokalne zajednice, koji nije uziman u obzir uprkos potrebi da se zaustavi proces sužavanja obima tih prostora. Netransparentan je proces planiranja, davanja na korišćenje i prenamjene (nerijetko motivisan interesom koji nije javni) što dodatno otežava uključivanje javnosti i zaustavljanje dalje nenamjenske upotrebe i devastacije. Problem dodatno usložnjava činjenica da je dio kulturno-istorijskih spomenika u privatnom vlasništvu, i kroz proces prelaska nekadašnje državne imovine u privatnu, javnost nije upoznata s tim koje spomenike država još ima u vlasništvu, kao ni koja će im biti planirana namjena. Mnogi od njih su i originalno bili namijenjeni društveno korisnoj svrsi, neki kroz zadužbine ostavljani zajednici. Ovo nije bila prepreka da svjedočimo zloupotrebama: prenamjeni nekih od njih u turističke objekte, planova da se neki spomenici dograđuju, njihova neposredna okolina namijenjena korišćenju od strane zajednice kroz planske dokumente parceliše i ucrtavaju novi objekti stambene namjene”, napominju autori izložbe i publikacije koja ima za cij da skrene pažnju najšire javnosti na to kako se “nova razvojna filozofija” Crne Gore katastrofalno odnosi prema nekim od najvrednijih prirodnih i kulturno-istorijskih bisera bokeljske baštine.
Autori projekta kao posebno negativan primjer devastacije navode slučaj objekta Slavjanske čitaonice u Dobroti gdje je na spomeniku kulture III kategorije koji se nalazi u neposrednoj blizini crkve Svetog Mateja, u aktuelnoj planskoj dokumnetaciji Kotora, planirana nadogradnja zgrade čitaonice jednim spratom, a već je izvršena parcelizacija dvorišta, ucrtane dvije stambene zgrade, srušen stari mjesni mlin i trajno uništen izgled terena na ovom lokalitetu.
“Smatramo da je važno na vrijeme upoznati lokalnu zajednicu sa statusom i prvobitnom namjenom istorijskih spomenika kako bi aktivno uzeli učešća u zaustavljanju nelegalnih postupaka (ukoliko postoje) i uključili se u osiguravanje osnovne namjene tih spomenika”, poručili su autori izložbe i publikacije.
Projekat „Kakva je sadašnjost spomenika naše prošlosti“ realizovala je NVO Anima - Centar za žensko i mirovno obrazovanje, u saradnji s NVO Expeditio koja je svoj doprinos projektu dala na stručnim poslovima sumiranja analiza stručnog tima, pripremi publikacije i izložbe. Tim koji je analizirao podatke dobijene istraživanjem činili su stručnjaci arhitektonske i pravne struke. Publikacija je izrađena u sklopu projekta „Kakva je sadašnjost spomenika naše prošlosti“ finansiranog od strane NVO Mreže za afirmaciju nevladinog sektora MANS, a pod pokroviteljstvom OCCRP (Projekta za istraživanje kriminala i korupcije).
Bonus video:
