„Olujna polja poezije“ na dar svim ljubiteljima lirike

“Objavljeno je preko 600 naslova, različitih žanrova, crnogorskih i jugoslovenskih autora. Tu su prevodi i izdanja italijanskih, rumunskih i jermenskih pjesnika i pisaca, ali i prve knjige mladih stvaralaca koji su se afirmisali upravo u Književnoj zajednici”, kazao je sekretar KZ-a, Jovan Drašković

1256 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Printscreen
Foto: Printscreen

Na današnji dan, prije 53 godine, mlade poete Pedagoške akademije, Tehničke škole i Gimnazije, u podrumu nekadašnjeg Radničkog univerziteta osnovali su Klub mladih pisaca, današnju Književnu zajednicu (KZ) „Vladimir Mijušković“, najstariju asocijaciju pisaca u Crnoj Gori.

Klub, čiji je prvi predsjednik bio Janko Brajković, je tri godine kasnije dobio ime po književniku i profesoru nikšićke Gimnazije, Vladimiru Mijuškoviću, da bi nakon dvije decenije uspješnog rada prerastao u Književnu zajednicu. Među osnivačima i članovima Zajednice su i neka od najznačajnijih imena crnogorske književnosti poput Vita Nikolića, Milana Duga Krivokapića, Vukmana Otaševića, Dragana Radulovića, Dušana Govedarice, Miroslava Jovanovića Timotijeva, Radislava Gardaševića, Draga Mijovića Godijelja, Gojka Janjuševića…

Godinu nakon osnivanja pokrenuta je manifestacija „Nikšićki književni susreti“, a započeta je i izdavačka djelatnost, pa je KZ za više od pola vijeka postojanja objavila preko 600 naslova iz poezije, proze i esejistike. Prva knjiga koju je Klub mladih pisaca objavio je „Kaktusi“, koja je izašla 1969. godine, a u kojoj su sabrana literarna ostvaranja članova.

“Objavljeno je preko 600 naslova, različitih žanrova, crnogorskih i jugoslovenskih autora. Tu su prevodi i izdanja italijanskih, rumunskih i jermenskih pjesnika i pisaca, ali i prve knjige mladih stvaralaca koji su se afirmisali upravo u Književnoj zajednici”, kazao je sekretar KZ-a, Jovan Drašković.

KZ je bila organizator ili suorganizator značajnih književnih i drugih kulturnih manifestacija, kako u Nikšiću tako i u Crnoj Gori. Sa Opštinom Nikšić organizovala je pored “Nikšićkih književnih susreta”, i “Dane Zaloge”, “S pjesnikom u ponoć”, “Auto(r) na korzu”, “Međunarodni sajam knjiga”, tribinu “Rade Tomov”…

Zajednica je punoljetstvo obilježila nagradom „Zaloga“ koja je nazvana po istoimenom romanu Vladimira Mijuškovića, a dodjeljuje se za umjetničko viđenje zavičaja. Prvi lauret bio je Vito Nikolić, po kome je 1994. godine nazvana druga nagrada koja se dodjeljuje za liriku, i to isključivo crnogorskim autorima, “Zalogu” su do sada dobila 42 stvaraoca, a nagradu “Vito Nikolić” njih deset.

“Ova Zajednica i ovaj jubilej su ponos grada pod Trebjesom. Zahvaljujući Književnoj zajednici Nikšić je postao ‘žarište’ književne riječi i s pravom nosi ime ‘grad pisaca’. Njena kulturološko-umjetnička misija ogleda se u tome što sa sobom nosi najviše vrijednosti i značajan književni trag vrijedan poštovanja. U pripremi je zbornik poezije članova zajednice od njenog osnivanja do danas, koji izlazi tokom ove godine”, kazao je književnik i član KZ-a, Miloš Kecojević.

Riječ je antologiji pod nazivom “Olujna polja poezije”, na crnogorskom i engleskom jeziku, čiji su priređivači Spasoje Bajović i Jovan Drašković.

“Danas Književna zajednica broji oko trideset članova starije, srednje i mlađe generacije. Riječ je o stvaraocima različitih umjetničkih interesovanja i senzibiliteta, a ima ih iz Nikšića, Podgorice, Plužina, Danilovgrada, Bara, Kotora. U doba pandemije kovid-19, kada nas brojni sugrađani napuštaju zauvijek i gube bitku za život, članovi Književne zajednice ‘Vladimir Mijušković’ nijesu željeli da obilježe javno ovaj značajan jubilej, niti da promovišu nova izdanja”, kazao je Drašković.

Zajednica je uspostavila saradnju sa svim sličnim ustanovama u bivšoj Jugoslaviji, kao i sa Italijanima, Rumunima, Rusima, Bugarima i Japancima.

Bonus video: