Samo u duši je još ostala ljepota naših krajeva

Na slikama koje su predstavljene u okviru postavke "Naslikana pjesma" nijesu Muharemovi prepoznatljivi motivi, već je riješio je da napravi portret svoga zavičaja

3130 pregleda 0 komentar(a)
Sa otvaranja izložbe: Muharem Muratović, Foto: Katarina Gazidć
Sa otvaranja izložbe: Muharem Muratović, Foto: Katarina Gazidć

Pola vijeka stvaralaštva Muharema Muratovića obilježeno je izložbom “Naslikana pjesma” koja je otvorena preksinoć u Staroj Čaršiji u Starom Baru. Organizator izložbe Mirko Bujišić podsjetio je prisutne da je Muratović imao priliku da svoje slike izlaže širom svijeta, od Ankare, preko Nirnberga, Brisela, Vervje, Pariza, Skadra, Lisabona, Bejruta i mnogih drugih gradova, što na samostalnim, što na kolektivnim izložbama, preksinoć je prikazao potpuno drugačije radove.

Naime, ovoga puta na platnima, prisutni su mogli da vide pejzaže njegovog kraja.

”Muharem je tokom svojih 50 godina karijere mnogo ostavio ovom gradu, zadužio sve nas i poznat je po toj nekoj vezi između našeg podneblja i njegovog bajkovitog izraza. Ono što karakteriše ovu izložbu je što nijesu na slikama njegove Madone i prepoznatljivi motivi koje je gajio toliko godina. Ovom izložbom riješio je da napravi portret svoga zavičaja. Ovo nijesu oni pejzaži u kojima rado uživamo, već su s psihološkim slojevitostima, koji govore o jednoj neobičnoj želji naroda njegovog kraja da preživi i učestvuje u savremenom životu, a to je ozbiljan zadatak”, kazao je na otvaranju izložbe Milun Lutovac i priznao da je iznenađen Muratovićevim novim radovima za koje tvrdi da su “na pravi način dokaz da čovjek traga dok je živ”.

Rad Muharema Muratovića
Rad Muharema Muratovićafoto: Katarina Gazidć

Ovu izložbu Muratović je najavio kao zaokret u svojoj karijeri.

”Ovo što sam sada radio, nosio sam u duši jer samo u duši je još ostala ljepota naših krajeva. Ovo su pejzaži mog djetinjstva, mojih Mrkojevića, crnogorskog naroda. Naša sudbina je bila vezana za kamen, rijeku, žubor vode, žita, male njivice koje su hranile ovaj narod. To je bila prava umjetnost. Svaka njiva je bila slika. Kad sazri pšenica - narandžasta, zlatna, mirisala je na život, hljeb, ljepotu. Bez mirisa gubimo sve. Ovaj moj doživljaj i ovo što nosim u duši dijelim večeras s vama uz amanet da pazite i prenesete, da to bude jedan doživljaj koji će nas natjerati da sačuvamo ovu lijepu našu planetu. Vidimo kuda sve ovo vodi. Prevrnuće planine, doline za neke baterije koje bi trebalo da guraju naša auta. Aristotel je rekao da postoje četiri elementa, vodu smo već uništili, vazduh takođe, ako uništimo i zemlju, sve ćemo pretvoriti u vatru. Očekujem da ipak nešto ostavimo za mlađe generacije. Nikakve milijarde nam neće pomoći da, kad uništimo prirodu, je opet vratimo. Ako ovako nastavimo, pretvorićemo planetu u drugi Mars ili Mjesec”, kazao je na otvaranju Muharem Muratović.

U razgovoru za “Vijesti”, Muratović je priznao je da je ova izložba njegov bunt i pobuna zbog uništavanja prirode, ali i da njegovi zemljaci kad pogledaju pejzaže koje je naslikao, teško da bi ih prepoznali jer danas drugačije izgledaju.

”Taj pejzaž je ostao samo u mojoj duši i mojim doživljajima. Bolno je što se sve uništava. Posebno boli ljude koji su odrasli uz te pejzaže i živjeli od njih, jeli hljeb iz tih njiva i nisam se nikad stidio da se vratim tome. Sakupljajući novac i trčeći za halapljivošću ovog svijeta samo ćemo pojesti sebe”, naglašava on.

Svjestan je činjenice da, ako se umjetnik kao pojedinac bori za ovakve ciljeve - to je Sizifov posao.

"Ako se bunite za dobro, za čovjeka, uvijek ćete prikupiti ljude koji će nastaviti vaš put, koji će nastaviti da spašavaju svijet. Vjerujem u mlađe generacije da će sigurno shvatiti neke stvari i da će prekinuti s uništavanjem. Nemamo prava na to, ovo je pozajmljivanje unaprijed, ovo je kredit života koji smo uzeli, a moramo ga vraćati. Moramo ostaviti uslove za život normalne i zdrave. U suprotnom sve ćemo pretvoriti u smeće i propast, vrlo brzo. Za mojeg života se toliko promijenilo i toliko toga je uništeno oko nas. Zato je ovo moja pobuna i revolt, imam pravo na to i dužan sam da ga prenesem na druge”, smatra on.

Iako ih sada prvi put prezentuje publici, pejzaže radi odavno.

”Danas ništa ne možete da sakrijete. Došli su moji prijatelji, prokopali i pokupili ih. Morao sam da pristanem na izložbu. Slikari inače ne smiju ništa da sakriju, sve moraju da pokažu”, smatra Muratović.

Nakon Bara, nada se da će pejzaži iz opusa “Naslikane pjesme” biti prezentovani i u drugim gradovima.

”Ovdje u ovom zdanju, su sve uglavnom ljudi sa strane, tako da ako ne možemo mi u svijet, oni mogu kod nas, ali siguran sam da će ovi radovi putovati dalje i prenositi poruku koju nose”, zaključuje Muratović.

Slike Muratovića u Staroj Čaršiji biće izložene narednih petnaestak dana.

Bonus video: