Kada je prije nešto vise od dvadeset godina američka spisateljica Trejsi Ševalije objavila roman “Djevojka sa bisernom minđušom” niko nije mogao predvidjeti takav uspjeh romana. Inspirisana remek djelom holandskog slikara Johanesa Vermera, Ševalije je odlučila da izmašta moguću priču koja se krije iza misteroznog lika djevojke. Kao rezultat toga nastao je roman, planetarni bestseler u milionskim tiražima.
Šta je to što je ovaj roman učinio tako uspješnim i rado čitanim već više od dvadeset godina? Odgovor se možda krije u činjenici da je to savršen spoj mašte, istorijskog okvira, intrige, sa pažljivo odabranim likovima i odmjerenom dozom umjetnosti.
Trejsi Ševalije je oživjela misteroznu djevojku sa slike, koja gleda preko ramena, sa blago otvorenim vlažnim usnama, sa sjajem u očima, plavim turbanom i dugačkom žutom maramom, smeđom jaknom ispod koje viri bijela košulja i koja naravno na ušima ima biserme minđuše. To i danas kao četiri vijeka ranije može da vidi oko znatiželjnog posmatrača. I to je sve što znamo o djevojci koja je Vermeru bila model za njegovu čuvenu sliku koja je, pomenimo i to postala simbol zlatnog doba holandskog slikarstva. Središnja tačka slike je refleksija biserne minđuše. Nedostatak boja u pozadini dovodi do izražaja bisernu minđušu djevojke u obliku kapi suze koja djeluje kao svjetleća tačka na slici. Ovaj portret nastao 1665. godine je poznat još i pod nazivom Djevojka sa turbanom, Mona Liza sjevera ili Holandska Mona Liza. Portret je Vermera proslavio i vjerovatno je uz “Mljekaricu” njegovo najpoznatije djelo. “Djevojka sa bisernom minđušom” se danas nalazi u muzeju Mauritshuis u Hagu. Jan Vermer je na svojim slikama pokušavao da izrazi dugovječne, više nego prolazne kvalitete života. Pored osjećanja trenutnog prisustva koji je on stvorio svojom slikom “Djevojka sa bisernom minđušom”, idealizovan lik mlade djevojke prenosi osjećaj vječne ljepote.
U romanesnoj viziji Trejsi Ševalije djevojka sa slike je kućna pomoćnica Grit, poslata u kuću Vermera kako bi bila sluškinja jer je njen otac ostao bez vida i zanata. Šest dana će biti sluškinja, a sedmi će provoditi sa svojom porodicom. U Vermerovoj kući ona ima pune ruke posla. Tu su slikareva trudna supruga Katarina, njena majka Marija i njihovo četvoro djece. Grit je prvobitno bila zaposlena zbog čišćenja Vermerove radionice. Njen zadatak je bio da sve očisti i vrati onako kako je Vermer ostavio. Grit nije bila obična priprosta djevojka. Promatrala je slikarevo platno, gledala kako nastaje, gledala kako nastaju boje, promatrala što sve slikar koristi. Ponekad je davala i svoje mišljenje. Činilo se da u radionici postoji cijeli jedan novi svijet u kojem postoje samo Vermer i ona. Dok boravi u slikarevoj radionici, ona postaje sve obuzetija tajnim jezikom njegovih slika, ali i osjećajima obožavanja i ljubavi prema Vermeru. Biserne minđuše koje će na njoj iznenada zablistati dok mu pozira, bit će pokretač neočekivanog obrta u mirnom životu slikareve porodice.
Ovim romanom Trejsi Ševalije je stvorila upečatljivu priču o potisnutoj ljubavi i nesuzdržanoj strasti umjetničkog stvaranja. “Djevojka sa bisernom minđušom” ubjedljiv je istorijski roman, ali kao studija ljudske prirode, začinjena zrelom analizom. Ševalije unosi impresivnu mješavinu strasti, gnjeva i zapažanja u roman koji je lijep i brutalan.
Trejsi Ševalije kaže da se zainteresovala za Vermerovu sliku “Djevojka s bisernom minđušom” kada je prvi put vidjela reprodukciju Vermerove slike, sa svojih 19 godina. Tada je bila u posjeti svojoj sestri u Bostonu. Poster je visio na zidu njenog stana i kad ga je ugledala, odmah ju je fascinirao. Dopali su joj se svjetlost i boje, ali više od svega zaintrigirao ju je misteriozni izraz djevojčinog lica. Nije mogla ocijeniti je li bila srećna ili tužna, nevina ili iskusna. Je li imala 13 ili 30 godina. Tada je za sebe nabavila poster sa reprodukcijom slike koga posjeduje i dan danas. Nekoliko godina poslije susreta sa tom slikom došla je na ideju da pokuša da ispriča priču koja se krije iza njenog pogleda i lica.
U romanu je detaljno opisala proces stvaranja slike, kao i sredstva kojima se umjetnik služio. U 17. vijeku u slikarstvu je sve rađeno ručno i bilo je veoma teško da se nađu boje. Plava je korišćena iz kamena lapis lazuli iz Avganistana koji je tada bio skuplji od zlata. Da bi vjerodostojno opisala nastanak slike Trejsi Ševalije je čak išla i na časove slikanja dok je prikupljala gradu za roman.
O neobičnim koincidencijama koje su pratile nastanak ovog romana Trejsi Ševalije je za Vijesti svojevremeno rekla:
- Kada je moj roman “Djevojka sa bisernom minđušom” bio u štampi, ja sam otkrila još jednu knjigu o Vermerovom slikarstvu. Bila je to knjiga “Djevojka u zumbul plavom” Suzane Vriland. U isto vrijeme sam pronašla i knjigu “Doba Lala” Debore Mogah, takođe o jednom holandskom slikaru. Bila sam užasnuta, smatrajući da su šanse za uspjeh moje knjige propale. Ali, nekako sve se uskladilo i dovelo do uspjeha svih nas.
Inspirisan ovom knjigom Peter Verber je 2003. godine režirao film “Djevojka sa bisernom minđušom” u kojem je Skarlet Johanson glumila Grit. Film je dobio tri Oskara u različitim kategorijama 2004. i ovjenčan je brojnim drugim filmskim nagradama.
Rođena i odrasla u Vašingtonu, Trejsi Ševalije već 37 godina živi u Velikoj Britaniji. Poslije studiranja na koledžu Oberlin u Ohaju, u Engleskoj je nekoliko godina radila kao urednik leksikografskih izdanja. U književnost je ušla sa knjigom “Djevičanski plavo” poslije dvogodišnjeg kursa kreativnog pisanja na univerzitetu Ist Anglia, gdje su joj mentori bili britanski pisci Malkom Bredberi i Rouz Tremejn. Svjetsku slavu donio joj je 1999. drugi roman “Djevojka sa bisernom minđušom”. Poslije uspjeha prvih romana nastavila je da objavljuje bestselere: “Pali anđeli”, “Dama i jednorog”, “Plameni sjaj”, “Izuzetna stvorenja”, “Posljhednji bjegunac”, “Plodovi na vjetru”, “Novi učenik”, “Jedna nit”. Sve ove knjige objavila je Laguna i time se svrstala među malobrojne izdavače u svijetu koji objavljuju sve njene knjige. Iako je napisala deset sjajnih romana, u kojima su najčešće glavne junakinje žene ispred svog vremena koje uspijevaju da se izbore za svoje mjesto u surovom društvu, Trejsi Ševalije ostaće upamćena po “Djevojci sa bisernim minđušom”, romanu prevedenom na 43 jezika i prodatom u milionskim tiražima.
Bonus video:
