na drugom spratu Dvorca Petrovića na kruševcu

Otvorena izložba "Arhiv cetinjskih bijenala"

„Dobrodošli u kuću u kojoj je rođen moj otac i princ Mihailo i u kojoj se danas nalazi Centar savremene umjetnosti kao i kancelarije naše Fondacije. Nijesmo mogli naći bolje mjesto da vam predstavimo projekat koji je Fondaciji predložio Institut za savremenu umjetnost sa Cetinja sa saradnicima“, kazao je na početku princ Nikola Petrović Njegoš

8273 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Savo Prelević
Foto: Savo Prelević

Period posljednje decenije 20. vijeka obilježili su brojni prelomni istorijski trenuci na globalnom nivou: pad Berlinskog zida, raspad Saveza sovjetskih socijalističkih republika (SSSR), raspad Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ), početak ratova i još niz drugih.

U isto to vrijeme, crnogorski prijestolonasljednik, princ Nikola Petrović Njegoš, arihitekta, aktivista, ljubitelj i poštovalac umjetnosti odlučuje da pokrene manifestaciju koja će Crnu Goru i prijstonicu Cetinje pozicionirati na u centar svjetskih kulturno-umjetničkih zbivanja. Tada je nastala i danas izuzetno značajna kulturna manifestacija, kako za Cetinje tako i za Crnu Goru - Cetinjski bijenale.

Večeras je, u Podgorici u Dvorcu Petrovića na Kruševcu, otvorena prva u nizu izložbu “Arhiv cetinjskih bijenala“, a koja evocira svih pet izdanja ove manifestacije na kojoj je, od 1991. do 2005. učestvovalo više od 2.000 umjetnika i kulturnih poslenika iz zemalja širom svijeta.

Na otvaranju izložbe prisutne je pozdravio upravo princ Nikola Petrović Njegoš.

„Dobrodošli u kuću u kojoj je rođen moj otac i princ Mihailo i u kojoj se danas nalazi Centar savremene umjetnosti kao i kancelarije naše Fondacije. Nijesmo mogli naći bolje mjesto da vam predstavimo projekat koji je Fondaciji predložio Institut za savremenu umjetnost sa Cetinja sa saradnicima“, kazao je na početku.

On je istakao da je bio dirnut kada su umjetnice Irena Lagator Pejović i Natalija Vujošević predložile saradnju Instituta za savremenu umjetnost Crne Gore (ISU) i Fondacije Petrović Njegoš na ovom projektu. „Vijestima“ je kazao i da je bio razočaran usljed gašenja Bijenala koje je za njega bilo i ostalo nešto vrijedno, što sada, na neki drugi način, ponovo oživljava.

„Naime, od 'Rekonstrukcije', posljednjeg Bijenala iz 2002. godine koje smo zajedno vodili sa malom i hrabrom ekipom koja me prati još od 1991. godine, bio sam potisnuo sjećanje na tu lijepu avanturu inspirisanu ukrštanjem dva važna događaja s kraja te 1989. godine: sahrana kralja Nikole na Cetinju i pad Berlinskog zida. Želio sam, takođe, da zaboravim moje razočaranje njenim bolnim krajem (manifestacije Cetinjski bijenale), moram reći, sa osjećajem napuštenosti“, ukazao je princ Nikola na otvaranju.

Izložba otvorena na drugom spratu Dvorca Petrovića osmišljena je kao aktivni interdisciplinarni proces otvoren za učešće istraživačica/ča iz različitih oblasti, a kako bi se pokrenulo sagledavanje kompleksnog konteksta u kome su se Cetinjska bijenala odvijala, kazala je Natalija Vujošević, osnivačica i direktorica ISU koji, uz Fondaciju Petrović Njegoš, sprovodi projekat “Arhiv cetinjskih bijenala“.

Princ Nikola Petrović Njegoš
Princ Nikola Petrović Njegošfoto: Savo Prelević

Prisutne je pozdravila i Lagator Pejović koja je ukazala na značaj Cetinjskog bijenala koje je, istakla je, veoma brzo izraslo u međunarodno prepoznatljivu izložbu savremene umjetnosti.

“Istorijski trenutak u kojem se koncipira i realizuje ideja o Cetinjskom bijenalu (1989-1991), kao i period njegovog trajanja (1991-2005), korespondiraju sa društveno-političkim promjenama koje su se reflektovale i na dalji razvoj crnogorskog društva”, rekla je ona, a Vujošević nastavila:

“Ove promjene tretirane su kroz programsku i tematsku koncepciju svih pojedinačnih izdanja Bijenala, uvodeći prakse savremene umjetnosti, angažovanosti i participacije na malu crnogorsku scenu koja je uveliko kasnila za regionom. Bijenale je omogućilo izlazak umjetničke produkcije iz strogo institucionalnog i lokalnog okvira, kao i internacionalizaciju scene učešćem brojnih relevantnih svjetskih umjetnika i kustosa”, istakla je Vujošević , a time je omogućen snažan zaokret lokalne scene.

“Nakon izuzetnog primjera emancipatorskog uticaja koje je bijenale izvršilo na lokalnu zajednicu kao i na osavremenjavanje crnogorske umjetničke scene, ovaj period biva potisnut u zaborav usljed nacionalno-neoliberalnog preokreta crnogorske kulture od 2006. godine do danas”, dodala je ona.

Gašenje manifestacije svjetskog ranga možda najbolje oslikava (tadašnji) odnos Crne Gore prema umjetnosti... Pored toga, podsjeća Lagator Pejović, u petnaestogodišnjem periodu od posljednjeg bijenala, dokumenti i podaci o bijenalima nijesu bili dostupni javnosti.

„Nijesu načinjeni profesionalni zapisi, dokumentacija niti adekvatna implementacija u umjetničko obrazovanje i analizu perioda crnogorske istorije i kulture. Posljedica nepostojanja adekvatnog arhiviranja i obrade dokumentacije o bijenalu i čitavom kontekstu proizašlom iz njegovog rada, postepeno dovodi do rasipanja i iščezavanja podataka, sjećanja i znanja o ovom važnom dokumentu iz recentne istorije crnogorske kulture i umjetnosti”, rekla je Lagator Pejović.

Crnogorski bijenale, poručila je ona, organizatori projekta vide kao temelj za konstruisanje međunarodno relevantnog fizičkog i digitalnog prostora, arhivskog modela neophodnog za čuvanje, analizu i razumijevanje crnogorske savremene vizuelne umjetnosti, aLI i razumijevanje lokalne i šire kulturno - društvene stvarnosti kroz jezik savremene umjetnosti.

Princ Nikola je kazao i da je zahvalan dvjema umjetnicama, Ireni Lagator Pejović i Nataliji Vujošević „što su mu otvorile oči o značaju koji Bijenale predstavlja za međunarodnu umjetničku scenu, kao i kulturnu baštinu Crne Gore“. „Vijestima“ je kazao i da se nada i vjeruje da će projekat biti temelj za razvoj novih, kao i za crnogorsku umjetnost i umjetnike uopšte.

Vujošević je najavila da ovom, uvodnom, izložbom uspostavljaju bazu za aktivaciju internacionalnog i interdisciplinarnog projekta „kao sažimanja edukativnih, istraživačkih i umjetničkih procesa“, a sljedeća izložbena aktivnost „Arhiv in Situ“ planirana je za ljeto 2022. godine, na Cetinju.

Princ Nikola Petrović Njegoš se zahvalio crnogorskim i evropskim institucijama koje su pratile bijenale od samog početka, umjetnicima i kustosima koji su bili esencija događaja, ekipi Bijenala i svim volonterima grada Cetinja, ali prije svega generalnoj sekretarki Bijenala, Gordani Stevović, koja je, kako je istakao, odigrala ključnu ulogu u ovom projektu i bez koje bi Bijenale ostao samo jedan san.

„Pozivam vas da istražite ove dokumente koji ukazuju na značaj koji je Bijenale imao u svoje vrijeme, kao i na mogućnosti koje pruža danas. U nadi da ćete biti uz nas i podržati nas u našim budućim projektima, želim vam ugodnu posjetu“, poručio je princ Nikola Petrović Njegoš.