Živimo u eri osiromašene fikcije

Tim povodom je francuska književnica na jučerašnjoj konferenciji za medije predstavila svoj rad i okupacije, u susret zvaničnom otvaranju festivala i književne večeri posvećene upravo njenom romanu “Republikanci”

1075 pregleda 0 komentar(a)
Sa konferencije za medije, Foto: BORIS PEJOVIC
Sa konferencije za medije, Foto: BORIS PEJOVIC

O društvenim okolnostima, političkoj stvarnosti, književnoj sceni, intelektualnoj eliti i o svemu tome zajedno, međusobno, uzročno-posljedično, između ostalog piše francuska književnica, književna kritičarka, esejistkinja, izdavačica Sesil Gilber. Ona se tim temama bavi u većini svojih radova, a posebno se ističe roman “Republikanci” koji je objavila 2017. godine, a 2020. je preveden na hrvatski jezik u izdanju izdavačke kuće “Sandorf”.

Upravo posredstvom “Sandorfa”, ali i Francuskog instituta u Crnoj Gori, knjižara “Karver” i 14. Međunarodni književni festival “Odakle zovem, Podgorica 2022” predstavljaju Sesil Gilber i crnogorskoj čitalačkoj publici. Književno veče Sesil Gilber i riječ o “Republikancima” ranije su najavljeni za sinoć i svečano otvaranje festivala, a tim povodom je juče u Podgorici, na platou ispred knjižare “Karver” organizovana konferencija za medije povodom njenog gostovanja.

”Sesil Gilber dolazi iz srca Francuske, iz Pariza i ona je Parižanka ne samo po tome, već i po onome o čemu piše, šta radi i po načinu na koji djeluje i učestvuje u francuskom društvu danas, a to je tipično za ono što mi podrazumijevamo pod francuskim intelektualcem ili intelektualkom. Ona se u svojim djelima dotiče najraznovrsnijih društvenih i političkih tema”, istakla je profesorica francuskog jezika i književnosti doc. dr Jasna Tatar-Anđelić.

Utemeljivačica i menadžerka festivala, glumica Varja Đukić istakla je veliko zadovoljstvo što se Gilber predstavlja u Crnoj Gori, Podgorici i baš ovom festivalu.

”Moram da kažem da sam rado uzela ovu knjigu u ruke, jer sam zbog samog naziva znala da mogu da očekujem veoma zanimljive teme i pitanja. Moram da priznam da sam čitala pedantno, a djelo obiluje detaljima koje je potrebno otkriti tokom čitanja knjige, jer govori o sasvim autentičnom francuskom ambijentu, društvenom, književnom, političkom, sveukupnom...”, kazala je Đukić.

Đukić je slogan ovogodišnjeg festivala, “Na lijevoj strani - Vena amoris”, izabrala upravo po jednoj rečenici iz romana “Republikanci”. U opisu romana se ističe da je pisan “suverenim, rafiniranim stilom i da pruža ciničan, nesentimentalan, hladno realističan uvid u visoko društvo Pariza, ali i sliku savremene Francuske, države razdirane brojnim društvenim problemima”.

Roman “Republikanci”
foto: Boris Pejović

”Roman ‘Republikanci’ za centralnu temu interesovanja ima razgovor dvoje bivših univerzitetskih drugova, dakle jedne žene i jednog muškarca koji su se našli nakon nekog televizijskog šoua i koji tokom te jedne večeri u svojim razgovorima pregledaju današnji Pariz, intelektualnu elitu, današnju francusku političku scenu. Roman je izašao neposredno pred prethodne izbore, u Hrvatskoj je objavljen 2020, a u međuvremenu smo imali i još jedne izbore u Francuskoj, pa vjerujem da će biti interesantno čuti kako se i da li se mijenjao odnos književnosti, umjetnosti, politike, feminizma...”, primijetila je Tatar-Anđelić, a Gilber dodatno objasnila:

”Roman je izašao malo prije predsjedničkih izbora u Francuskoj kada je za predsjednika izabran Emanuel Makron koji figurira u romanu i predstavlja jednog od likova romana ‘Republikanci’. Pored njega su prisutna i mnoga druga politička imena. To roman ‘Republikanci’ čini jednim od rijetkih književnih djela u okviru kojeg figuriraju imena koja zaista postoje, odnosno stvarni ljudi koji su pretočeni u likove. Taj roman je bio izuzetno dobro prihvaćen u Francuskoj u trenutku objavljivanja, ali i sada, a mislim i da je još uvijek aktuelan s obzirom na čitavu političku situaciju i dominaciju elitne dimenzije koja je usko povezana s politikom i svim elementima koje političke elite podrazumijevaju u Francuskoj”, istakla je Gilber.

Sesil Gilber
Sesil Gilberfoto: Boris Pejović

Ona je posebno istakla da nije samo romansijerka već i kritičarka i esejistkinja.

”Ti momenti kada želim da se orijentišem ka fikciji su plod moga bića i svega što sam doživjela u životu, a posebno u kontaktu s prijateljima, prvenstveno onima sa studija koji danas zauzimaju veoma važne pozicije u francuskom društvu, posebno u domenu politike i jednostavno mi je bilo interesantno da kroz svoje fiktivne tekstove, romane, sagledam kako funkcioniše taj odnos između politike i literature”, objasnila je.

Ono što je posebno naglasila je i tendencija da na neki način oživi esej kao književnu formu koja je, bilo u Francuskoj ili u ostatku svijeta, pala u sjenku.

”Kao što je poznato esej je književna ekspresija koja je nažalost u posljednje vrijeme u sjenci ostalih književnih formi. Kada sam počela da pišem eseje bio je prisutan strah od toga kako će ti eseji biti prihvaćeni kod francuske publike. A kada sam počela da pišem, centar sveg zbivanja i mog stvaranja je bio zapravo jezik koji na neki način može u bilo kom smislu da se primijeni u bilo kojoj književnoj formi, bilo da je riječ o esejima, teatru, romanima, poeziji... Uplovila sam u tu misiju pisanja eseja, pa u misiju pisanja romana i moram priznati da je danas ipak fikcija nadvisila sve druge književne forme, pogotovo kada je riječ o eseju, a danas zbog razvoja audio-vizuelnih tehnologija smatram i da živimo u eri osiromašene fikcije”, poručila je Gilber.

Ona dodaje i da je ponosna na to što je napisala četiri eseja, od kojih svaki ima drugačiju formu koja je u uskoj vezi s temom koju obrađuje.

Govoreći o Francuskoj istakla je da je u pitanju veoma centralizovana država, a da je spona između politike i književnosti dominantna.

”Sve što se dešava, bilo da je riječ o politici, književnosti, sve je u Parizu, a jako malo toga vani ili bilo gdje drugdje. Taj odnos između politike i svijeta književnosti je na neki način predstavljen kao ogledalo, zato što svi oni koji pripadaju tom domenu književnog imaju veze s političkim svijetom i na neki način predstavljaju neku sponu s politikom, dok svi oni koji djelaju u domenu politike žele da pišu i postanu dio intelektualne književne elite. Ta spona između politike i književnosti je jako dominantna u Francuskoj, pogotovo u Parizu gdje se sve dešava”, objasnila je Gilber.

Sesil Gilber rođena je 1963. godine. Diplomirala je na Sciences-Po Paris. Autorka je nekoliko eseja, romana, brojnih kolumni, članica je žirija prestižnih književnih nagrada.

Međunarodni književni festival “Odakle zovem, Podgorica 2022” traje do nedjelje kada će biti upriličen interesantan program.

Prevodilac na jučerašnjoj konferenciji za medije bio je Miloš Avramović.

Bonus video: