SAVJETI ZA RODITELJE

Naučite dijete da pravilno jede

Kada jesti je pitanje na koje će mnogi roditelji svojim ponašanjem dati negativan primjer. Preskakanje obroka, najčešće doručka, kasni puni tanjiri, i žvakanje na svakih pet minuta vas ne čine idealnim modelom kada je frekvenca jela u pitanju
1350 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 03.01.2019. 12:30h

Iako roditelji najviše energije i pažnje, kada je ishrana djece u pitanju, polažu na period prelaska i prilagođavanja djeteta na čvrstu hranu, nikako ne smijemo zaboraviti da je za pravilan rast i razvoj djeteta izuzetno važno obratiti pažnju na obim, ali i sastav dječijih obroka i u kasnijoj dobi. Pedijatar dr Marija Lakićević priča o zdravim navikama u ishrani koje svojoj djeci moraju usaditi upravo roditelji.

“Ipak, situacija je malo drugačija nego što bi trebalo da bude. Istraživanja su pokazala da roditelji do treće godine pažljivo planiraju i vode računa o svemu što dijete pojede, a nakon toga se pažnja rasipa na druge dječije potrebe, pa dijete kreće samostalno da otkriva, ali i diktira količinu i vrstu namirnica koje želi da konzumira.

Poseban problem nastaje kada bake i deke, želeći da učine uslugu svojim unucima, dozvoljavaju da dijete bude to koje će odlučiti kada i šta želi da jede. Istina je da pravilne navike u ishrani koje se uspostave u djetinjstvu traju cijeli život.

Upravo zato je od nemjerljivog značaja da naučite vaše dijete o osnovnim navikama o ishrani, upravo u najranijem djetinjstvu, kako bi eliminisali mnogobrojne negativne faktore koji ne samo da utiču na nastanak i progresiju mnogih bolesti, već i otežavaju pravilan rast i razvoj djeteta.

Upravo u ovom uzrastu je važno da vaše dijete naučite kada i šta se jede, kako bi bilo spremno, kada krene svakodnevno u kolektiv, da se odbrani od mnogobrojnih loših izbora koji su lako dostupni”, objašnjava dr Lakićević.

Kada, kako i šta treba jesti?

“Ovo su osnovna pitanja, i svako od njih zaslužuje posebnu pažnju. Kada jesti je pitanje na koje će mnogi roditelji svojim ponašanjem dati negativan primjer.

Preskakanje obroka, najčešće doručka, kasni puni tanjiri, i žvakanje na svakih pet minuta vas ne čine idealnim modelom kada je frekvenca jela u pitanju.

Stoga roditelji moraju da budu svjesni da njihove navike djeca kopiraju i usvajaju kao svoje, te je na njima upravo i velika odgovornost da i svoju učestalost obroka uravnoteže, kako bi djetetu bili adekvatan uzor. Svakog dana vaše dijete mora da ima tri ravnopravna obroka, koji se ne smiju preskakati, niti sjedinjavati”, upozorava naša sagovornica.

Osnovne nutritivne potrebe djeteta od 3 do 5 godina

“Različite namirnice imaju svoje posebne uloge u rastu i razvoju djeteta. Zato trpeza djeteta mora biti raznovrsna i bogata svim nutritijentima. Proteini su potrebni za rast i najviše ih ima u mesu, mlijeku, jajima, ribi.

Masti su važne za razvoj ćelija, hormona, nervnog sistema. Idealne su one iz različitih ulja (maslinovo, koštice grožđa, kokosova), ali ponekada i puter dolazi u obzir kao zdrav izvor masti. Margarin se ne preporučuje u ishrani djece. Ugljeni hidrati koji dolaze od žitarica i povrća daju energiju i učestvuju u mnogobrojnim metaboličkim procesima. Vitamini i minerali iz voća i povrća pomažu u borbi protiv infekcija, ali i učestvuju kao gradivne komponente u mnogim sistemima. Slatkiši predstavljaju prazne kalorije koje nemaju nikakav značaj za organizam, naprotiv samo ga opterećuju šećerima i raznim vještačkim supstancama. Dijete ne treba navikavati na prazne kalorije od malih nogu, stoga je preporuka da se maksimalno izbjegavaju nepotrebna pretrpavanja slatkišima i brzom hranom, posebno u ovom periodu”, kaže ljekarka.

Ilustracija

Doručak - snaga u tanjiru za početak dana

“U prvom satu nakon buđenja je obavezan doručak, koji ne samo što daje gorivo za zdrav početak dana, već i kasnije sprečava dijete da bude sklono hrani koja je lako dostupna na kioscima i pekarama. Iako je mnogima naporno da ustaju ranije, ovih 10-15 minuta svakog jutra će vam na duže staze donijeti nebrojeno benefita.

Mnogi vrlo često nisu inventivni kada je ovaj obrok u pitanju, pa i oni koji ga spreme uglavnom pojednostave pravljenjem sendviča. Nemojte dijete od malih nogu zatrpavati hljebom i suhomesnatim proizvodima, visokokaloričnim kako slanim, tako i slatkim namazima punim aditiva i konzervanasa. Jaja u svim oblicima, uz svježu zelenu salatu, papriku, paradajz ili rendanu šargarepu su idealan obrok, koji možete spremiti i 2 do 3 puta nedjeljno.

Domaće pravljen hljeb od heljde, raži ili kukuruznog brašna je idealan izvor vlakana ali i energije, na koji možete staviti razne kućno pravljene zdrave namaze.

Domaći namazi od avokada, leblebije ili tune su idealni kako nutritivno, tako i kalorijski. Cerealije, kao na primjer ovsena kaša, u koju ćete dodati sitno nasjeckano sezonsko voće, može da bude još jedan primjer zdravog, kvalitetnog i lakog za spremanje doručka. Mliječni proizvodi, na primjer jogurt ili kefir, daće neophodne dobre bakterije, koje pomažu digestivnom sistemu djeteta da dobro funkcioniše. Dijete sa ovakvim doručkom spremno je za novi dan”, kaže naša sagovornica.

Ručak, vrijeme za porodicu, ali i porciju zdravlja

“Ručak je i vrlo često jedini obrok kod koga tradicionalno ne griješimo mnogo. Vaše dijete za ručak mora da ima povrće kombinovano sa mesom ili ribom. Najbolje je držati se sezonskih obroka, koji na idealan način daju organizmu potrebne vitamine, minerale, ali i kalorije. Ne treba zaboraviti, kada god je moguće, imati svježu salatu, koja je izvor enzima, koji su neophodni u lakšem i efikasnijem procesu varenja. Gledajte da izbjegavate teške kombinacije kao što su krompir i meso ili tjestenina i meso, koje vašem djetetu mogu da izazovu teško i dugotrajno varenje”, kaže dr Lakićević.

Ilustracija

Večera, posljednji, ali podjednako značajan obrok u danu “Večera je, kao i doručak, obrok kod koga smo skloni raznim egzibicijama. Tu ima preskakanja, prežderavanja, ali i pogrešnog izbora. Većera ne treba da bude obilna kao i ručak, ali po sastavu dosta liči na njega. Treba izbjegavati razne vrste gotovog tijesta, palačinki ili sendviča koji su i najučestaliji, ali i najjednostavniji za pravljenje. Za večeru treba pojesti ili kombinaciju salata i laganije meso, na primjer piletina ili ćuretina, ili još bolje parče ribe. Danas večeru može da zamijeni i nutritivno bogati smuti ili rendani miks povrća i voća. Večeru treba završiti minimum dva sata prije odlaska na spavanje”, kaže ljekarka.

Šta između obroka?

“Iako se kod odraslih zbog određenih metaboličkih karakteristika tri obroka smatraju zlatnim standardom, kod djece su dopuštene, čak i poželjne zdrave užine. Najjednostavnije, a i najpreporučljivije je svakako za užinu djetetu dati voće. Ovdje je dopušten i svježe cijeđen sok ili smuti. Ne treba zaboraviti da od malih nogu vaše dijete naučite da se jede za stolom, da se svaki zalogaj žvaće i da nikada ne treba žuriti, niti pričati dok im je zalogaj u ustima. Iako današnji stil života ne ostavlja puno vremena za spremanje i razmišljanje o tri obroka, dobrom organizacijom i planiranjem jelovnika unaprijed olakšaćete sebi posao ali i napraviti zdravu bazu vašem djetetu koja će mu biti i te kako od značaja tokom života. Upravo činjenica da je sve više djece u svijetu koja obolijevaju od mnogobrojnih bolesti koje su ranije bile vezane za stariju životnu dob, govori u prilog važnosti faktora rizika na koji značajno možemo uticati, a to je ishrana”, kaže dr Lakićević.

Savjeti za promjenu navika

- Nemojte očekivati da će vaše dijete potpuno izbaciti nezdravu hranu iz upotrebe. Jedan komad rođendanske torte nikada nikome nije naškodio. Pomozite djeci da nauče kako da donose dobre odluke o zdravoj ishrani, te ih naučite da nema ništa loše u tome ako se povremeno pojede kolač, štangla čokolade i slično.

- Držite zdravu hranu, poput voća na vidljivom mjestu. Nezdravu hranu sklonite i spakujte u ormar.

- Nemojte jesti pred televizorom. Ovo dovodi do nekontrolisanog unosa kalorija.

- Istraživanja pokazuju da djeca koja jedu zajedno sa svojim roditeljima imaju tendenciju da imaju manju tjelesnu težinu, više samopouzdanja, te da bolje uče u školi.

- Jedite na način na koji bi željeli da i vaše dijete jede. Vaš primjer je vrlo moćan alat.

- Strukturirajte vaše obroke. Nemojte se hraniti nekontrolisano. Djeca treba da nauče da jedu pune obroke kada su gladni, a ne samo da prezalogaje.

- Neka vam djeca pomažu pri kupovini i pripremi hrane. Ukoliko su uključeni u pripremu hrane, vjerovatno će se tada prije i odlučiti da probaju neke nove namirnice.