Ljudski organizam ima dva "pospana" perioda. Prvi je između pola noći i 6 sati ujutro. Drugi je rano poslijepodne. Većina ljudi pripisuje popodnevnu pospanost onome što su i koliko pojeli za ručak.
Međutim, stvarni krivac je naš biološki sat. Prije nego čovjek zadrijema, ono što bude oštećeno je njegovo prosuđivanje i pronicljivost. Dakle, kad postaje pospan, on misli "imam još samo malo da vozim i stići ću do cilja". Ljudi ne poštuju činjenicu da ako smatraju da su pospani, da ne bi smjeli uopšte da voze.
Poznato je da se koristi i fizička aktivnost i neki prehrambeni stimulansi kako bi se borilo s gubitkom sna, maskirajući nivo pospanosti. Međutim, kada se sjedi nepomično, obavljajući ponavljajuće zadatke (kao što je za vrijeme dugotrajne monotone vožnje), vozačima postaje dosadno, dopuste da im oslabe obrambene sposobnosti i san dolazi brzo.
Rezultati jedne velike studije ukazuju da je 60 odsto vozača ponekad vozilo dok su bili pospani; 37 odsto ih je izjavilo da je u godini dana, barem jednom zadrijemalo dok je vozilo. Voditelji studije kažu:” Ljudi treba da znaju da spavanje predstavlja trećinu našeg života i ima veliku važnost na to kako živimo, mislimo i funkcionišemp za vrijeme onih drugih dviju trećina”.
Većini odraslih osoba je potrebno sedam do devet sati spavanja noću kako bi mogli najbolje da funkcionišu! Mlađim osobama je pptrebno devet do devet i pol sati.
Ko je izložen najvećem riziku?
Umor može da utiče na svakog, međutim neki su izloženi većem riziku od saobraćajne nesreće povezane s umorom:
- Radnici s dugim radnom vremenom. Raditi više od 60 sati nedjeljno povećava rizik za 40 posto.
- Mladi ljudi. Rezultati jednog ispitivanja pokazuju da vozači mlađi od 30, čine samo jednu četvrtinu svih registrovanih vozača, ali su odgovorni za gotovo dvije trećine saobraćajnih nesreća uzrokovanih pospanošću. Samo 20 posto adolescenata - najmanje iskusnih vozača - ima optimalnu količinu spavanja.
- Muškarci. Iako oba pola podjednako oskudijevaju snom, muškarci su odgovorni za otprilike 3 od 4 sudara uzrokovana pospanošću.
- Osobe s poremećajima spavanja. Veliki broj ljudi pati od poremećaja spavanja (apnea, sindrom nemirnih nogu, nesanica). Ako se ti poremećaji ne liječe, oni mogu da povećaju riziksaobraćajnih nesreća i do sedam puta. Radnici u smjenama. Ljudski se organizam nikada u potpunosti ne prilagodi radu u smjenama, zato jer je san - budnost ciklus diktiran tamom i svijetlo. Radnici koji rade noću imaju manje spavanja nego oni koji rade u jutarnjoj smjeni i više su izloženi riziku da zaspu dok voze s posla kući.
Pijan ili pospan?
Teško je razlikovati pijanog od pospanog vozača. Gotovo devet od deset saobraćajnih policajaca odgovorilo je u jednom istraživanju da su zaustavili vozača za kojeg su vjerovali da je pijan, a kod kojeg je na kraju ispalo da je pospan. Simptomi koji to otkriju uključuju:
- zanošenje izvan vozne trake
- promjene brzine vožnje
- opasno približavanje automobilu koji je ispred
- glava koja se njiše i pada
Ako primijetite vozača u drugom automobilu koji se tako ponaša, držite svoj razmak i nazovite policiju. Vaša akcija može spasiti živote.
Voziti u pospanom stanju je faktor kojinapravi u 22 do 24 posto sudara i nezgoda koje su se zamalo dogodile. U jednom eksperimentu (s instaliranim kamerama u automobilu) neki vozači čak nisu bili ni svjesni da su zaspali za upravljačem, dok im istraživači nisu ukazali na to
Jeste li jedan od njih?
Vožnja automobila u pospanom stanju je vrlo rizično ponašanje. Osam znakova koji ukazuju da ste preumorni za vožnju:
- ne možete prestati da zijevate
- osjećate se nemirno ili razdražljivo
- misli vam lutaju ili su isprekidane
- imate poteškoće da držite oči otvorenima ili fokusiranim, posebno kod semafora
- ne možete se sjetiti vožnje zadnjih nekoliko kilometara
- vaša vožnja postaje neuredna (krivudava, propustite saobraćajne znake)
- imate poteškoća da držite glavu uspravno
- udarate u ivice pločnika sa strane ceste
Pomoćne tehnike da se ostane svjež za vrijeme vožnje
- Ne smanjujte sate spavanja i ne idite na dugotrajne vožnje u vrijeme kad bi normalno spavali.
- Izbjegavajte alkohol i bilo koje ljekove koji vas mogu učiniti pospanim kada ustvari treba da vozite.
- Planirajte da na dugom putovanju imate nekoga za društvo, koji će ostajati budan i razgovarati: povremeno i zamijeniti vozača. Svaka dva sata prekinite vožnju i malo se odmorite.
Ispitivanja su pokazala da neke metode koje vozači često koriste kako bi ostali budni, kad su kapci teški kao olovo - kao što su spustiti prozor na automobilskim vratima, uključiti radio, zaustaviti se da se čovjek malo istegne ili popiti kafu u obližnjem kafiću - jednostavno nisu djelotvorne. Stručnjaci sigurnosti u saobraćajupreporučuju u takvim situacijama jedinu stvar koja je od stvarne pomoći: parkirati i zadrijemati petnaestak minuta (u svom sjedištu ili u bilo kojem drugom položaju). Može pomoći i samo držanje oči zatvorenima. Nakon toga vozač je drugi čovjek i može sigurno da nastavi vožnju.
Crna kafa u obližnjem kafiću je samo zabluda i opasna zamka!
Bonus video:
