Kada dođe u pravom trenutku, anksioznost može biti čak i pozitivna i može da motiviše.
Ali, ako se nekontrolisane brige i negativni unutrašnji monolozi ponavljaju na dnevnoj bazi, onda to predstavlja velike probleme. Anksioznost koja nije dijagnostikovana i kontrolisana može u potpunosti preuzeti vaše emocije i ponašanje. Ali, možete preuzeti kontrolu, radilo se o anksioznom poremećaju ili o lošem raspoloženju treba promijeniti neke od dnevnih navika.
1. Analiziranje svih detalja
Analizu svega bismo mogli svrstati kao najgoru naviku koja stvara tjeskobu. Učestalo razmišljanje o svađi s prijateljicom ili o grešci na poslu te smišljanje nestvarnih situacija, odnosno kako ste mogli postupiti i šta ste mogli da kažete, može dovesti do negativnih stanja. Umjesto analiziranja, stanite i razmislite što biste mogli da preduzmete. U stvarnosti. Ljudi često previše pokušavaju zaključiti neke stvari iz događaja koji zaista nisu bitni. Zato, radije sve ostavite onako kako je, jer život s neizvjesnošću je velika vještina, a pomaže vam da prestanete trošiti vrijeme na stvari koje ne možete kontrolisati u ovom trenutku.
2. Često provjeravanje emaila
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života je nešto s čime se svi suočavamo, ali ne možemo i balansirati. A danas je još gore jer nam mobilni telefoni i internet omogućuju da smo povezani sa svima 24 sata dnevno. Pitajte se zašto stalno osvježavate elektronsku poštu. Je li to zato što iščekujete važan dokument ili morate biti perfekcionisti i sve odraditi na vrijeme? Ako je ovo drugo, odložite mobilni i računar sa strane i uživajte u svom slobodnom vremenu.
3. Trošenje vremena na društvenim mrežama
Ne. Njihovi životi nisu savršeni! Nemojte misliti da zato što netko stavlja nasmiješene fotografije ili se taguje na raznim mjestima, uživa u životu. Zavist i osjećaj da vama nije dobro kao drugima dovodi vas do stanja tjeskobe. Takođe, zbog takvih stranica trošite svoje privatno vrijeme uzalud što vas isto tako može rastužiti jednom kada shvatite to. Uživajte u privatnim trenutcima i stvarajte svoje uspomene!
4. Usamljenost
Za oboljele od anksioznosti, usamljenost je vrlo štetna. Naravno, ponekad se osjećate kao da vas niko ne razumije osim vas samih. Ali, pokušajte tada otići na neko mjesto i udahnite punim plućima ili pogledajte epizodu vaše omiljene serije. Ako niste raspoloženi za druženje s prijateljima, kojima isto tako nije super u životu, što god vi mislili, pokušajte da doprinesete zajednici.
Nije lako. I niko ne kaže da će uz sve ove savjete biti tako. Ali, oboljeli od anksioznosti moraju promijeniti navike koje ih uglavnom dovode u to stanje kako bi ponovno bili sretni i ispunjeni.
Mislite na nešto lijepo
Anksioznost ćete ublažiti ako mislite na druge sadržaje. Pravilno disanje je takođe odlična samopomoć. Kad ih obuzme strah, ljudi dišu kratko i plitko, kao da se bore za vazduh, a takvim disanjem stvaraju sebi još više problema.
Da biste i u situacijama kojih se plašite disali na pravi način, dobro bi bilo da disanje vježbate svakodnevno, čak i kada se dobro osjećate. Udobno se smjestite, zatvorite oči, jednu ruku stavite na stomak, a drugu na grudni koš. Trudite se da dišete stomakom, što znači da će se ruka koja je na stomaku pomjerati prilikom udisaja i izdisaja, dok će ruka koja je na grudima ostati mirna. Udišite vazduh na nos, a izdišite na usta. Važno je da izdisaj bude duži od udisaja, pronađite svoj ritam, dišite lagano, ne žurite i opustite se.
Vrijeme za sebe
S obzirom na to da je jedan od najčešćih uzroka osjećaja stresa i anksioznosti generalni osjećaj da nam se želje ne poklapaju s mogućnostima, svaka osoba bi trebala imati dovoljno vremena svakog dana samo za sebe. Ovo ne znači da treba odbaciti sve obaveze pa se baviti samo svojim hobijima, već da bi bilo dobro da naučite da odmarate na način na koji vama najbolje odgovara.
Jedan od načina za osjećaj stabilnosti i boljeg generalnog osjećanja je fizička aktivnost. Ona doslovno doprinosi jačanju psihičke i emocionalne otpornosti i povećanom osjećaju zadovoljstva. Fizička aktivnost može djelovati jako dobro u terapijskom smislu. Uz to bi bilo dobro slobodno vrijeme ispuniti kreativnom aktivnošću, a još bolje bi bilo ako to možete iskoristiti i na poslu, posebno ako vas nešto takvo ispunjava. Kreativnost i opuštanje mogu se doživjeti i preko kuvanja, uređivanja vrta, provođenja vremena s kućnim ljubimcima, porodicom i prijateljima.
Bonus video:
