SRCE I MOZAK NA UDARU

Kada treba zvati hitnu pomoć: Znaci da je život u opasnosti

Kod srčanog udara čovjek će najčešće biti pri svijesti, dok kod zastoja srca vrlo brzo gubi svijest i vrlo je važno pružiti mu odmah prvu pomoć
1733 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 17.05.2019. 14:03h

Srčani i moždani udar i zastoj srca tri su stanja koja zahtijevaju hitnu ljekarsku pomoć, s tim da je vrlo važno prepoznati simptome, kako biste znali pomoći osobi u svojoj blizini, ili i sami zatražiti pomoć, piše 24sata.hr.

"Srčani udar i zastoj srca mogu se pojaviti istovremeno, to treba imati na umu, ali nije riječ o istom stanju", kaže internista, dr. Ante Petrušić. Srčani udar, ili infarkt, događa se kada je začepljen krvni sud koji snabdijeva srčani mišić krvlju. Dio srčanog mišića u koji ne dolazi krv ostaje bez kisonika i prestaje da radi. S druge strane, kod zastoja dolazi do prekida u električnoj aktivnosti srca. Taj prekid je moguć u dva oblika: kao fatalni poremećaj ritma (tzv. fibrilacija vertikula), gdje nema valjane srčane aktivnosti i srce ne izbacuje krv, ili kao asistolija, kod koje uopšte nema električne aktivnosti srca - pojašnjava dr Petrušić

Kod srčanog udara osoba će najčešće biti pri svijesti, iako je moguće da se srčani udar i zastoj pojave istovremeno, odnosno da čovjek kod pogoršanja stanja ostane bez svijesti.

Kod srčanog udara javlja se nelagoda u grudima, dok se kod nekih ljudi može javiti i snažan bol, snažan pritisak, ili osjećaj da im u grudima 'gori', a obično se javlja i pojačano znojenje i osjećaj da ne možete doći do daha. S druge strane, kod srčanog zastoja srce prestaje da pumpa krv, pa ona ne dolazi ni do mozga, koji ostaje bez kiseonika.

"Čovjek koji je doživio srčani zastoj zato vrlo brzo gubi svijest, to su one situacije kad se mladi igrač samo sruši na fudbalskom igralištu, na primjer", kaže dr. Petrušić. U trenutku zastoja moguće su i teškoće s disanjem, sve do potpunog prestanka disanja, što je stanje u kojem čovjeku odmah treba pružiti prvu pomoć.

Ukoliko u blizini nema medicinskog osoblja treba primijeniti klasičan oblik prve pomoći, masažu srca i vještačko disanje, jer od toga može da zavisi život čovjeka koji je doživio srčani zastoj.

Zastoj srca obično se događa iznenada, najčešće bez prethodnih simptoma, osim što čovjek prije toga može osjetiti vrtoglavicu i može mu pasti mrak na oči, dok srčanom udaru nekoliko dana, pa i do nekoliko mjeseci prije, mogu prethoditi neki simptomi, kaže dr. Petrušić. "Jedan od takvih simptoma je angina pectoris, odnosno bol u grudima, koji se može javiti kod većih napora, ali i kad se čovjek odmara. Taj bol se može širiti kroz ruku, moguće je da čovjek bude zadihan kod manjih napora i slično", kaže dr Petrušić.

Kod moždanog udara obično se javlja iznenadna snažna glavobolja, opšta slabost i paraliza jednog dijela tijela, a dodatni znaci su zbunjenost ili poteškoće s govorom, poteškoće u razumijevanju ljudi i iznenadne promjene vida, koji je obično zamućen. Moguća su dva različita tipa moždanog udara: ishemijski, kod kojeg je krvni ugrušak začepio krvni sud u mozgu, te hemoragijski, kod kojeg uslijed pucanja krvnog suda dolazi do krvarenja u mozgu. U oba slučaja, najvažnije je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.