U Evropi žive neki od najsrećnijih i najzdravijih ljudi na svijetu

Zašto na starom kontinentu žive najzdraviji ljudi

Ishrana, način života, vježbanje i druge životne sitnice pomoć su stanovništvu u vječitoj trci za zdravljem i srećom, piše „Gardijan“.
2090 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

U Evropi žive neki od najsrećnijih i najzdravijih ljudi na svijetu. Ishrana, način života, vježbanje i druge životne sitnice pomoć su stanovništvu u vječitoj trci za zdravljem i srećom, piše „Gardijan“.

Španci imaju „sijestu“ od davnina, kratki popodnevni odmor, da bi stočari predahnuli tokom ljetnjih vrućina. A srčane bolesti su rjeđe kod ljudi koji se redovno odmaraju pola sata dnevno, a takve osobe i bolje pamte, prenosi RTS.

Na Islandu su uvijek brinuli o zdravlju ljudi. Na Blumbergovom indeksu najzdravijih zemalja za 2019. godinu, Island je zauzeo treće mjesto, odmah posle Španije i Italije.

Možda zvuči nevjerovatno, ali nordijska ishrana ima neke sličnosti s mediteranskom koja je dobra po zdravlje ljudi: iako manjka voće i povrće, to je ishrana s manje masti i proteina, ali s kanola uljem (uljem iz uljane repice), divljim bobicama i korenastim povrćem.

Bazira se na svježoj ribi i omega-3 masnim kiselinama što su ključni sastojci zdrave ishrane Islanđana. Na cijeni su prije svega haringa i bakalar, a nacionalni specijalitet je fermentisani morski pas.

Islanđani uzimaju ulje iz jetre bakalara, svakog dana tokom zimskog perioda, kada je teško dobiti dovoljno vitamina D, od Sunčeve svjetlosti. Sve ovo pomaže da ne dođe do ukočenosti zglobova, što je povezano s artritisom.

Italijani primjenjuju „fango“ terapiju (terapiju blatom). Tretman ljepote blatom postoji još od starog Egipta. Glina sa obala Nila nanosila se na lice i kožu radi poboljšanja izgleda i teksture.

Blato se miješalo sa mineralnim ili termalnim vodama

Stres pogađa imunološki sistem i može da prouzrokuje visok krvni pritisak, umor, pa čak i srčane bolesti, a terapija blatom može da pomogne. 

Finci primjenjuju „terapiju kontrasta“. Mnogi Evropljani posjećuju saune, ali Finci više od ostalih. Tamo postoji jedna sauna na dvije osobe. Ovaj kontrast ima prednosti za zdravlje kardiovaskularnog sistema.

Jedan kolumbijski neuropsihijatar uveo je francusku sofrologija ili vježbanje „dinamičnog opuštanja“. U Francuskoj i Švajcarskoj ova vrsta vježbi jako je popularna.

Kombinuje uticaj istoka i zapada, meditaciju, tehnike disanja, pozitivnu psihologiju i vizuelizaciju, sa ciljem postizanja smirenosti i kontrole.

Francuske studije su otkrile i pozitivne efekte u pomaganju pacijentima oboljelim od raka da smanje svoju anksioznost, stres i strah.

U Velikoj Britaniji, „sofrologija“ se uči u klinikama u Londonu, sat vremena košta 100 funti. U Francuskoj i Švajcarskoj pokrivena je zdravstvenim osiguranjem, koriste je profesionalni sportisti, a uči se u školama i bolnicama.

Danska ima "hygge" koji se odnosi na granicu prijatnosti i lakoće, koji nam potstiču blagostanje i sigurnost. Srž je u tome da uživate u svakom trenutku i cijenite sve oko sebe.

Holanđani imaju "uitwaaien", vještina podrazumijeva boravak u divljini, na vetrovitom vremenu, kada se vozi bicikl ili se šeta. Suština je u promjeni „lošeg vazduha“, a to ostavlja osjećaj bistrine i svježine u telu. Studija iz 2018. godine pokazala je da izlaganje zelenom prostoru može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, stresa, privremene smrti...

Švedsku „fiku“ porede sa zapadnjačkom pauzom za kafu i predstavlja još jedan primer skandinavske filozofije zdravlja. Uključuje usporavanje kako bi se prednost dala društvenim interakcijama.

Ovo je popularno širom zemlje, a Švedska ima i najviše članova teretane na svetu, čak 21odsto populacije učlanjeno je u fitnes programe.

Grci vole mediteransku ishranu koja objedinjuje sve vrste hrane, kao i zdrave navike zemalja sa juga Evrope. Ova ishrana bogata je voćem i povrćem, integralnim žitaricama, maslinovim uljem i nezasićenim mastima, s umjerenim unosom mleka. Mediteranski način ishrane povezan je sa dužim životnim vijekom, štiti od bolesti, smanjuje rizik od depresije, sprečava dijabetes.

Njemci primenjuju „kur“, koji je u Evropu stigao pre nekoliko vjekova, a u Njemačkoj je njegova tradicija duga oko 200 godina.

Od kraja 18. vijeka, pa sve do Drugog svjetskog rata, bilo je uobičajeno odmarati se u sanatorijumu ili spa- centru, po planiranim stručnim programima zdravlja. Ova vrsta turizma zove se „Las Vegas zdravlja“. Kompozitori i autori odlaze tamo kako bi radili, dok drugi odlaze kako bi se oporavili ili spriječili bolest.

Preporučujemo za Vas