Testovi na koronu 'preosjetljivi': Mogu dati lažni sliku

I osoba koja u sebi ima veliku količinu virusa i ona kod koje su ostali samo fragmenti virusa od infekcije koja je već prošla dobiće isti -pozitivan rezultat

3840 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Novo britansko istraživanje pokazalo je da su testovi na koronavirus toliko osjetljivi da mogu otkriti tragove neaktivnih virusa infekcije koja je prošla prije više sedmica, što bi moglo da rezultira lažno pozitivnim rezultatima koji uvećavaju razmjere pandemije, piše BBC.

Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu kažu da je većina ljudi zarazna samo nedjelju dana, ali da testovi mogu pokazivati pozitivan rezultat i sedmicama nakon toga, što znači da bi broj trenutno zaraženih mogao biti manji nego što se smatra.

Jedan od autora studije, profesor Carl Heneghan smatra da bi testovi na covid-19, umjesto rezultata “pozitivan/negativan”, morali da imaju prag koji neće pokazivati pozitivan rezultat ako je virus prisutan u vrlo maloj količini. Vjeruje da ostaci djelova neaktivnih virusa mogu dijelom pojasniti zbog čega je u Velikoj Britaniji trenutno u porastu broj zaraženih, dok broj pacijenata u bolnicama stagnira.

Centar za primijenjenu medicinu Univerziteta u Oksfordu ispitao je nalaze 25 studija kojima je analizirano hoće li se uzorci virusa razviti u petrijevoj posudi u laboratoriju.

Ova metoda “uzgoja virusa” u laboratoriji može pokazati hoće li pozitivan rezultat na testu otkriti aktivan virus, onaj koji se može umnožavati i širiti, ili samo fragmente virusa koji se ne mogu razmnožavati ni u ljudskom organizmu ni u laboratoriji.

Ovaj je problem poznat od početka izbijanja pandemije i još jednom ukazuje na to u kolikoj su mjeri podaci o covidu-19 daleko od savršenih.

PCR test

PCR test uzimanja brisa standardna je dijagnostička metoda pri kojoj se koriste hemikalije uz čije se djelovanje povećava genetski materijal virusa kako bi se on mogao dalje proučavati. Uzorak prolazi nekoliko ‘ciklusa’ u laboratoriji prije nego što se dobije dovoljna količina virusa za testiranje.

Broj ciklusa bi mogao da bude način da se otkrije koliko virusa u sebi zapravo nosite, odnosno radi li se o sićušnim ostacima ili ne. Kod testova koji moraju da prođu više ciklusa manja je vjerojatnoća da će se virus reprodukovati kad se uzgaja u laboratoriji.

Lažno pozitivan rezultat

Kada se radi test na koronavirus dobija se odgovor “pozitivan/negativan”. Pritom nema pokazatelja koliko je virusa u uzorku i u kolikoj je mjeri on aktivan.

I osoba koja u sebi ima veliku količinu virusa i ona kod koje su ostali samo fragmenti virusa od infekcije koja je već prošla dobiće isti – pozitivan rezultat.

Profesor Heneghan, koji je uočio grešku u načinu na koji se evidentiraju smrtni slučajevi, što je navelo Institut za javno zdravstvo Engleske da poboljša sistem, kaže da dokazi upućuju na to da “zaraznost koronavirusa, čini se, opada nakon otprilike nedjelju dana”.

S obzirom na to da nije moguće provjeriti svaki test kako bi se ustanovilo postoji li još uvijek aktivan virus, vjerojatnost pojave lažno pozitivnih rezultata mogla bi se smanjiti kada bi naučnici otkrili gdje bi trebalo postaviti prag, a na taj način bi se spriječilo da ljudi dobiju pozitivan rezultat na osnovu podatka o preboljeloj infekciji.

Profesor Heneghan kaže da bi se na taj način smanjio i broj osoba u strogoj izolaciji, kao i nepotrebno praćenje njihovih kontakata, a omogućilo bi se bolje razumijevanje trenutnog stanja pandemije.

On kaže i da je sve više dokaza po kojima najveći broj ’novih‘ blažih slučajeva i ljudi koji su ponovno pozitivni nakon karantina ili otpusta iz bolnice, nije zarazan, već da se iz njihovog organizma jednostavno uklanjaju bezopasne čestice virusa s kojima se njihov imuni sistem djelotvorno nosio.

Institut za javno zdravstvo Engleske sarađuje s laboratorijama na tome da se smanji rizik od dobijanja lažno pozitivnih rezultata, kao i na određivanju vrijednosti koja će ukazivati na prag. No s obzirom na brojne vrste testova, koji pokazuju različite podatke, to je teško izvodljivo.

Prof. Francesco Venturelli, epidemiolog iz italijanske regije Emilije-Romagne, koju je u martu pandemija žestoko pogodila, kaže da “nije u potpunosti sigurno” koliko dugo traje zaraznost virusa nakon pacijentovog oporavka.

Neke studije ukazuju na to da je virus koji se replicira prisutan kod 10 odsto pacijenata i osam dana nakon zaraze.

U Italiji, koja je vrhunac epidemije proživjela prije Velike Britanije, “sedmicama su precjenjivali broj slučajeva” jer su ljudi koji su se zarazili nekoliko sedmica ranije i dalje registrovani kao pozitivni, kazao je Venturelli.

Ali, taj fenomen slabi s izravnavanjem krive epidemije.

Prof Peter Openshaw s londonskog Imperial Collegea kaže da su neki PCR testovi “vrlo osjetljivi na detekciju ostataka virusnog genetskog materijala” te dodaje da “to nije dokaz njihove zaraznosti”.

Dodaje da se u skladu s kliničkim konsenzusom “nakon deset dana smanjuje vjerojatnost da je pacijent zarazan”.

Bonus video: