PROVJERA ČINJENICA

Izaziva li vakcina neplodnost? Štiti li bolje preboljena infekcija ili vakcina?

I britansko društvo British Fertility Society konstatuje da nema „nikakvih naznaka ni teorijskih osnova za povezanost neplodnosti žena ili muškaraca sa vakcinisanjem protiv COVID-a 19".

10806 pregleda 4 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Internetom se šire brojne tvrdnje o štetnosti nekih vakcina protiv COVID-a 19, a veoma su česte one da vakcine izazivaju neplodnost i da je imunitet stečen prebolijevanjem bolji od onog koji se stekne nakon vakcinisanja.

Mogu li žene zbog vakcinisanja postati neplodne?

Prema antivaksetskoj teoriji, nakon vakcinisanja se navodno antitijela prikače ne samo na spike-protein koronavirusa nego i na sličan protein sincitin 1. Taj protein igra ulogu kod razvoja placente. Ako se taj protein uslijed vakcinisanja onesposobi to bi moglo da dovede do neplodnosti žena, kažu zagovornici te teorije.

„Ima puno razloga zašto ta teorija ne može biti tačna", tvrdi u razgovoru za Deutsche Welle Udo Markert, šef Laboratorije za placentu Univerzitetske klinike u Jeni. Sličnost ta dva proteina je vrlo malena, iznosi samo 0,75 posto, kaže on.

Kod lijeka protiv multiple skleroze naučnici su već istraživali neželjeno uzajamno djelovanje između antitijela i sincitina 1. Lijek je trebao da djeluje protiv proteina koji je 81 odsto sličan sincitinu. A rezultat je bio da nije bilo spomena vrijednih uzajamnih djelovanja.

Markert smatra da bi u tom slučaju infekcija koronavirusom onda predstavljala još veću opasnost neplodnosti žena, ali napominje da prilikom epidemije SARS-a 2002./2003. nije utvrđena veza između infekcije i neplodnosti, iako je spike-protein tog virusa bio gotovo identičan sa spike-proteinom virusa SARS-CoV-2.

I britansko društvo British Fertility Society konstatuje da nema „nikakvih naznaka ni teorijskih osnova za povezanost neplodnosti žena ili muškaraca sa vakcinisanjem protiv COVID-a 19".

Štiti li preboljena infekcija bolje od nove infekcije nego vakcinisanje?

Činjenica je da većina ljudi inficiranih koronavirusom prođe s lakim simptomima ili potpuno bez simptoma. Prema navodima Instituta Roberta Koch u Njemačkoj je u prvom talasu infekcije u proljeće 2020. oko 80 odsto pozitivno testiranih imalo slabe ili nikakve simptome. Ostalih 20 odsto je imalo teži ili kritičan tok bolesti.

Ali nema garancije da će ljudi koji nemaju povećan rizik teškog toka infekcije stvarno proći bez težih posljedica. Događa se da teže obole mladi i zdravi ljudi i da neki čak od toga umru. A postoje i dugoročne posljedice kao hronični umor ili problemi sa krvotokom koji se javljaju i kod onih koji su imali lagan tok bolesti.

Vakcine treba da podstaknu organizam na stvaranje antitijela. Zasad nije poznato koliko dugo će ostati te posljedice, kaže Reinhold Förster, podpredsjednik Njemačkog društva za imunologiju u razgovoru za DW. Ako čovjek radije reskira infekciju nego da se vakciniše i upušta se u „velik rizik", kaže Förster.

Drugi razlog koji govori u prilog vakcinisanju je da imuni sistem drugačije reaguje na vakcinisanje. „Ova dugoročnija bezbjednost od infekcije mogla bi uz pomoć vakcine biti jače izražena", kaže virolog Christian Drosten. Jer, izgleda da se nakon vakcinisanja stvara više antitijela i da ona duže ostaju u tijelu.

To potvrđuje i Förster na osnovu sopstvenih još ne objavljenih istraživanja. „U suštini je riječ o količini i kvalitetu stvorenih antitijela. Kod kvaliteta se prije svega radi o sposobnosti antitijela da ostanu prikačena na protein i tako sprječavaju infekciju." Oboje je imalo veće vrijednosti nakon druge injekcije vakcine BioNTech/Pfizer nego nakon infekcije, kaže Förster, piše Deutsche Welle.

Preporučujemo za Vas