PROBLEM ZA SRČANE BOLESNIKE

Visoke temperature su tu: Kako ekstremna toplota otežava rad srca

Velike vrućine su rizične za srčane bolesnike, a najugroženija grupa su ljudi stariji od 40 godina, sa povišenim krvnim pririskom...

5062 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrtnosti u Europi. Ono što zabrinjava je šta su nagli nadolazeći temperaturni skokovi, promjene vremena, pritiska vazduha, velike vrućine i hladnoće, razdoblja koja su najrizičnija za srčane bolesnike.

Ekstremna toplota otežava rad srca i može uticati na povećanje rizika od srčanog udara. Trend porasta temperature u ljetnim mjesecima može predstavljati problem kod stanja kao što su fibrilacija atrija(najčešći tip nepravilnog i iregularnog rada srca), srčane aritmije, ali i uopšteno kod drugih bolesti srca, objašnjava za Ordinaciju prof. dr. sc. Hrvoje Pintarić, specijalista hitne i interne medicine, subspecijalist kardiolog. Osim redovnog mjerenja krvnog pritiska kućnim aparatom, evo šta sve možete učiniti za svoje zdravlje.

Zašto je ljetna vrućina faktor rizika

Usljed vrućine dolazi do širenja krvnih sudova što pomaže otpuštanju toplote iz tijela, ali dovodi i do pada krvnog pritiska. U slučaju da izostane adekvatna rehidracija može doći do nastanka nesvjestice.

Ukoliko je visoka temperatura udružena sa visokim nivoom vlage u vazduhu, znoj neće isparavati što smanjuje mogućnost prirodne regulacije temperature tijela. Znojenjem gubimo tečnost i elektrolite što može kod pojačanog znojenja uz neadekvatnu nadoknadu dovesti do dehidracije uz smanjenje cirkulatornog volumena i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, moždani udar ili infarkt srca.

Držite se savjeta liječnika

Opšte smjernice uključuju rashlađivanje tijela i unos dovoljne količine tečnosti. Ne treba čekati da se pojavi osjećaj žeđi već treba rehidrirati tijelo običnom vodom. Važno je izbjegavati sokove ili napitke s kofeinom. Takođe, tečnost ne bi trebala da bude jako hladna. Preporučuje se jesti manje i češće obroke kao i tuširanje prema potrebi mlakom vodom.

Izbjegavanje boravka na suncu u periodu od 10-17 h je već dobro poznato pravilo zaštite od vrućine. Visoka temperatura u kombinaciji sa dehidracijom može dovesti do razvoja komplikacija ili do naglog pogoršanja postojećih zdravstvenih tegoba. Izbjegavanje većih tjelesnih napora i poštovanje potreba tijela za odmorom kada je vani vruće takođe je važna mjera.

Budući da zajedno sa vrućinom kreće i sezona korištenja klima-uređaja nije naodmet znati: razlika između temperatura prostorije i vazduha napolju ne smije biti veća od 7 stepeni, a kod planiranog izlaska napolje potrebno je postupno prilagođavanje.

Mjerite pritisak redovno

Redovno mjerenje krvnogprotiska jednostavna je i efikasna metoda važna za rano detektovanje hipertenzije i sprečavanje nastanka komplikacija. Važno je voditi dnevnik samokontrole krvnog pritiska kako bi ljekar mogao da procijeni stanje i učinak propisane terapije.

Preporučujemo za Vas