Porijeklo i dalje zabrinjava

Zašto je teško dokazati da li je koronavirus pobjegao iz laboratorije?

Naučnici su se tokom prošle godine raspravljali o mogućem objašnjenju "prirodne pojave" virusa SARS-CoV-2 koji je nasumično prešao sa šišmiša ili neke među životinjske vrste na ljude tokom 2019.

5288 pregleda 13 komentar(a)
Institut za virusologiju u Vuhanu, Foto: Reuters
Institut za virusologiju u Vuhanu, Foto: Reuters

Odakle je došao virus uzročnik bolesti COVID-19?

Porijeklo virusa uzročnika bolesti COVID-19 i dalje zabrinjava, jer gotovo godinu i po dana od izbijanja pandemije virus nije izolovan iz izvora u prirodi, nije identifikovana životinja koja je bila srednja karika u prenosu na čovjeka, a Kina nije bila potpuno otvorena po ovom pitanju.

Nedavna procjena stručnjaka iz tima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) u Kini takođe nije dala suštinski nove informacije o porijeklu koronavirusa. Zašto?

Naučnici su se tokom prošle godine raspravljali o mogućem objašnjenju "prirodne pojave" virusa SARS-CoV-2 koji je nasumično prešao sa šišmiša ili neke među životinjske vrste na ljude tokom 2019.

Nekoliko uglednih svjetskih medija je tokom 2020. umanjivalo mogućnost da je ljudska greška dovela do širenja virusa nakon što je grupa eminentnih naučnika sa iskustvom opisala ovu ideju kao "izuzetno nevjerovatnu".

Naime, u februaru 2020. godine 27 naučnika bili su supotpisnici pisma u magazinu The Lancet potvrđujući prirodno prorijeklo virusa i kritikovali napore da se krivica za izbijanje zaraze prebaci na kineske naučnike.

Potpisnici ovog pisma su osudili "glasine i dezinformacije" o porijeklu virusa i "strogo osudili teorije zavjere koje sugerišu da COVID-19 nije nastao u prirodi".

Svoje mišljenje su zasnovali na prvim objavljenim podacima, ali nisu dali detaljne naučne argumente kojim podržavaju prirodno porijeklo virusa.

Oživljena teorija o ‘bijegu’ virusa

Ali, posljednjih sedmica, više naučnika, kako piše magazin Vox, progovorilo je o mogućnosti da je virus "pobjegao" iz laboratorije u Kini i tražilo da se ovaj scenario adekvatno ispita.

Pandemija COVID-19 ilustrativno je pokazala da je nauka ključna u borbi sa bolešću, ali i da stručnjaci mogu da pogrešno tumače postojeće stanje, napominje Vox.

Za ovo navodi primjer Svjetske zdravstvene organizacije koja je u januaru 2020. rekla da "nema jasnog dokaza" o prenosu SARS-CoV-2 sa čovjeka na čovjeka.

Na početnu izbijanja pandemije postojala je mogućnost da je odbacivanje laboratorijskog porijekla virusa bilo preuranjeno u stručnim krugovima usred strepnje od događaja u ranim fazama širenja virusa.

Ali, kako još uvijek nema dovoljno dokaza o samom porijeklu virusa naučna zajednica sve glasnije poziva na utvrđivanje činjenica i dalje istraživanje.

"Moramo ozbiljno shvatiti hipoteze o prirodnom porijeklu i curenju iz laboratorije dok ne dobijemo dovoljno podataka", navodi se u pismu objavljenom u časopisu Science u maju 2021. godine, čiji su koautori 18 istraživača.

"Temeljita istraga mora biti transparentna, objektivna i vođena podacima, inkluzivna za široku ekspertizu, predmet nezavisnog nadzora i trena da odgovorno upravlja minimiziranjem uticaja sukoba interesa. Agencije za javno zdravstvo i istraživačke laboratorije moraju svoje evidencije otvoriti za javnost. Istraživači bi trebali dokumetovati istinitost i porijeklo podataka na osnovu kojih se provode analize i donose zaključci, tako da ih mogu ponoviti nezavisni stručnjaci", stoji u ovom pismu.

Oklijevanje stručnjaka da javno prezentuju hipotezu "curenja iz laboratorije" jednim dijelom dolazi iz zbog toga što je administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa ustvrdila, bez jasnih dokaza, da vjeruje u ovu teoriju, dok je pokušavala da iznađe načine kako bi optužila Kinu za pandemiju i skrene kritike kako je Bijela kuća, u to vrijeme, rukovodila krizom.

Hipoteza o "curenju iz laboratorije" takođe se uklopila u teorije zavjere, poput ideje da je virus namjerno pušten kao biološko oružje.

Uprkos nedostatku značajnih novih informacija, pitanje porijekla virusa SARS-CoV-2 uzburkano je izjavama eksperata kao što je Entoni Fauči, direktor američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti koji su nedavno podržali otvorenu istragu o porijeklu COVID-19.

Fauči je rekao da "nije uvjeren" u prirodno porijeklo virusa, prenosi magazine Forbs.

Hipoteza o "curenju" iz laboratorije dobila je dodatno gorivo kada je američki predsjednik Džo Bajden naložio svojim obavještajnim službama da "udvostruče" napore u istrazi o porijeklu COVID-19, uključujući i teorije da je došao iz laboratorije u Kini, dajući rok od 90 dana da se to istraži i podnese mu se izvještaj.

Bajden je u izjavi od 26. maja rekao da je obavještajna zajednica Sjedinjenih Država podijeljena oko dvije hipoteze o porijeklu virusa: prenos s životinja na ljude ili laboratorijski incident.

Kako je došlo do promjene stava o mogućem incidentu u laboratoriji?

Kao prvo, napori da se otkrije prirodni izvor virusa do sada se nisu pokazali uspješnim.

Drugo, rani napori da se ukaže na curenje iz laboratorija često su se miješali sa špekulacijama da je virus namjerno kreiran kao biološko oružje.

To je mnogim naučnicima olakšalo odbacivanje scenarija curenja iz laboratorije, navodi Vašungton Post kako prenosi Sijetl Tajms.

Međutim, nedostatak transparentnosti od strane Kine i vraćanje pažnje na aktivnosti laboratorije u kineskom gradu Vuhanu, odakle se proširio virus, doveli su do toga da neki naučnici kažu da su u početku pandemije prebrzo odbacili moguću vezu.

Alina Čan, sa Instituta na Univerzitetu Harvard specijalizovana za genetski inženjering jedna je od potpisnika pisma u magazinu Science u kojem se traži temeljita istraga, za američki NBC Njuz je slikovito opisala situaciju: "Tragovi su posvuda i oni često ne vode u jednom pravcu. To je kao da je cijeli put posut tragovima".

Čan ne tvrdi da je koronavirus definitivno procurio iz laboratorije u Kini.

Ona iznosi stav naučnika koji postaje sve glasniji i otvoreno raspravlja u javnosti o tome da ni u jednom slučaju nema jasnih dokaza.

Istraživači su ponudili gotovo ujednačene sažetke da se na osnovu dostupnih naučnih dokaza može izvući malo zaključaka, ali primijetili su da su se kontekst i okolnosti rasprave o porijeklu promijenili, posebno jer kritičari ističu da Kina nije bila u potpunosti transparentna u pogledu ranih dana pandemije.

Zašto je teško dokazati da li je virus korone 'pobjegao' iz laboratorije?

U martu 2020. objavljen je članak u časopisu Nature Medicine koji je pružio niz naučnih argumenata koji idu u prilog prirodnom porijeklu virusa:

Hipoteza o prirodnom porijeklu je vjerovatna, jer je to uobičajeni mehanizam nastanka korona virusa;

Sekvenca SARS-CoV-2 previše je udaljena od drugih poznatih koronavirusa (uzročnika bolesti SARS i MERS) da bi se mogla predvidjeti proizvodnja novog virusa iz dostupnih sekvenci.

Njegova sekvenca ne pokazuje dokaze o genetskim manipulacijama u laboratoriji.

Ono što je poznato jeste da je slijed virusa SARS-CoV-2 blizak slijedu koronavirusa prisutnog kod šišmiša.

Prije nekoliko decenija njegov "predak" cirkulisao je među populacijama šišmiša u južnoj Aziji.

Međutim, još uvijek mnogo pitanja ostaje bez odgovora, piše magazin The Conversation, napominjući da nije poznato kako je virus stigao u Vuhan, kako se njegov sljed razvio da omogući prenos zaraze na ljude i pod kojim uslovima su zaraženi prvi ljudi koji su došli u kontakt sa virusom.

Za svaku od ovih faza nije poznato i utvrđeno da li je bilo direktnog ili indirektnog miješanja ljudi u njegov razvoj.

U istrazi s početka 2021. zajednička komisija Kine i Svjetske zdravstvene organizacije nije uspjela da identifikuje uzrok pandemije, zaključivši da je zoonotsko porijeklo najvjerovatnije i da je hipoteza o incident u laboratori malo vjerovatna.

Ali, generalni direktor SZO, Tedros Adhanom Gebrejesus, najavio je da još uvijek postoje pitanja koja "treba riješiti daljnjim ispitivanjima".

Utvrđivanje da li je SARS-CoV-2 ‘pobjegao’ iz laboratorije zahtijevaće detaljniju istragu u kojoj istraživači moraju imati pristup bazama podataka o sekvencama, kao i različitim resursima koje koriste kineski istraživači, uključujući laboratorijske bilješke, prijavljene projekte, naučne rukopise, virusne sekvence, liste narudžbi i biološke analize.

Nažalost, baze podataka o sekvencama za SARS-CoV-2 od septembra 2019. nisu dostupne naučnicima.

U nedostatku direktnih dokaza, alternativni pristupi mogu pružiti dodatne informacije.

Detaljnom analizom dostupnih sekvenci korona virusa sličnih SARS-CoV-2 moguće je da naučna zajednica postigne konsenzus zasnovan na jakim tragovima, kao što je to bio slučaj i sa drugim epidemijama, uključujući virus H1N1, uzričnik svinjskog gripa, iz 1977-78. godine.

Preporučujemo za Vas