Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih povreda u svijetu s udjelom od sedam odsto. U svijetu godišnje od utapanja smrtno strada 236 000 osoba. Najviše je stradalih, njih 90 odsto ima u slabo i srednje razvijenim državama svijeta.
Stalan nadzor djece u vodi
Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju. Treba da budu pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila bezbijednosti i prevencije utapanja male djece.
Savladavanje vještine plivanja
Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 posto. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u savladavanju i usavršavanju plivanja. Odrasle osobe koje nijesu dobri plivači treba da se kupaju u plitkom dijelu i pod nadzorom drugih iskusnijih plivača.
Nošenje sigurnosnog prsluka
Djeca koja ne znaju da plivaju treba da nose sigurnosni prsluk primjeren njihovm uzrastu, visini i težini i da budu pod stalnim nadzorom. Mogu koristiti i šlaufe ili 'mišiće', ali prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stepen sigurnosti kao prsluk. Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje na čamcima ili drugim plovilima kod svih osoba, djece i odraslih.
Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom
Kupanje u rijekama i jezerima treba da bude pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prelaza u dubinu, kao i zbog struja i virova. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela, piše ordinacija.hr.
Oprezno ronjenje
Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.
Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od hroničnih bolesti
Osobe koje boluju od hroničnih, posebno srčanih bolesti, dijabetesa i epilepsije treba da se pridržavati ljekarskih uputstava o ponašanju za vrijeme ljetnjih vrućina. Treba uzimati preporučenu terapiju, ali treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije po pravilu treba da se kupaju u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.
Izbjegavanje konzumacije alkohola
Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih uticaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.
Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja
Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, zato se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uslovi, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Povećanom riziku od utapanja izložene su sljedeće grupe:
- mala djeca
- neplivači
- osobe muškog pola
- osobe koje boluju od određenih hroničnih bolesti
- osobe koje su konzumirale alkohol
- osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima
Bonus video:
