Bjelančevine su "super" hrana
Bjelančevine su čudesni hranjivi sastojci. Bez njih život ne bi mogao da postoji. Ali one su samo jedna od 40-ak vrsta osnovnih hranjivih sastojaka koji moraju da budu prisutni u hrani u određenim količinama da bi se održavalo dobro zdravlje. Osim toga, nakon što pojedemo dovoljno proteina potrebnih za obavljanje tjelesnih funkcija, višak se razgrađuje i iskorištava u energetske svrhe ili se odlaže u obliku masti. Stoga, jesti više - nije i bolje za organizam.
Najbolje bjelančevine su one koje su po sastavu najbliže bjelančevinama u našem organizmu (majčino mlijeko, jaja, kravlje mlijeko, pa tek onda meso, ribe, perad itd.)
Ugljeni hidrati više debljaju nego bjelančevine i masti
Činjenica je da svaka hrana deblja. Sagorijevanjem grama šećera stvara se isti broj kalorija kao i kod sagorijevanja iste količine bjelančevina, ili upola manje nego kod iste količine masti. Oni koji su posebno zabrinuti za svoje kilograme i koji se plaše svake kriške hljeba ili porcije špageta, učiniće bolje ako obrate pažnju na puter koji stavljaju na hleb, ili na sos kojim prelivaju špagete.
Višestruko nezasićene masne kiseline ne stvaraju kalorije
Nažalost, one ih ipak stvaraju. Iako one igraju korisnu ulogu u borbi protiv kardiovaskularnih oboljenja (jer snižavaju nivo holesterola u krvi), ne znači da su one istovremeno i najbolje u borbi protiv gojaznosti.
Vitamini i minerali pružaju energiju
Ne. Jedini hranjivi sastojci koji pružaju kalorije ili energiju su masti, proteini i ugljeni hidratii. Međutim, održavanje dobrog zdravlja nije moguće bez odgovarajuće količine vitamina i minerala. Industrijski proizvedena hrana, kojoj su pridodani vitamini i minerali, isto je toliko hranjiva kao i prirodna hrana.
Nakon industrijske prerade nekih namirnica, uništeni su neki od sastojaka i oni se kasnije nadoknađuju, ali ne svi i ne uvijek. Prema tome, hranjiva vrijednost takove prerađene hrane i prirodne hrane nije jednaka.
Ako već mala količina vitamina čini dobro, veće količine će učiniti još više koristi
To je jedna od najčešćih i najopasnijih zabluda. Za svaki vitamin znaju se dnevne potrebe. Znatno prekoračenje tih količina može učiniti više štete nego koristi. U prošlosti su neke majke davale bebama povećane količine vitamina D (koji se inače propisuje u prevenciji rahitisa), a to je uzrokovalo nepopravljiva oštećenja bubrega njihove djece. Stara Grčka poslovica kaže: “Ničeg previše”.
Vježba igra samo manju ulogu u kontroli tjelesne težine
Ima ljudi koji misle da vježba sagorijeva premalo kalorija da bi bila od koristi u kontroli tjelesne težine, zatim da fizička aktivnost mora biti ekstremno iscrpljujuća ako se želi smršati, i konačno, da je uvijek poslije vježbe čovjek toliko gladan da će u povećanom obroku ubrzo nadoknaditi sve izgubljene kalorije. Ni jedno, ni drugo, niti treće mišljenje nije tačno.
Dodaci ishrani su obavezni
Ne. Raznolika, dobro uravnotežena prehrana koja se sastoji od svježih i umjereno prerađenih namirnica je najbolji način da osigurate ne samo adekvatnu, nego i stvarno dobru ishranu. Ako niste baš sasvim zadovoljni s onim što je ovdje rečeno i želite da uzimate dodatak u obliku nekog multi-vitamina i minerala, u redu, uzimajte, ali, nikako preko preporučene dnevne doze. Svakako se tu zaustavite.
Stručnjaci se nisu usuglasili oko toga da li zasićene masti i holesterol imaju uticaja na srčana oboljenja
Postoje neke diskusije o tačnoj ulozi tih tvari u nastanku srčanih bolesti, međutim, nema neslaganja među naučnicima da su te masti i holesterol prisutni u razvoju srčanog oboljenja.
Danas znamo većinu onoga što se mora znati o prehrani
U stvari, postoji još mnogo toga što se mora naučiti. Na primjer, da li smo stvarno već identifikovali sve osnovne hranjive i važne komponente u hrani (nema tome baš previše godina kad su se vlaknaste materije smatrale nevažnim)?
Bonus video:
