NEOPRAVDANO NA ZLOM GLASU

Savjeti o ovim namirnicama nijesu više isti: Mlijeko, jaja, meso…

Nedostatak povjerenja u zdravstvenu ispravnost hrane u njenim „prirodnim oblicima" naveo je potrošače da kupuju prerađenu hranu kao što su obrano mlijeko ili sir sa smanjenom količinom soli, s ciljem da se zdravije hrane. Sve je više dokaza da je to bilo neopravdano

7997 pregleda 3 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Nova studija švedskih naučnika ukazuje na to da su činjenice o navikama u ishrani za koje smo decenijama mislili da su ispravne – zapravo netačne. Stručnjaci su ozbiljno doveli u pitanje dugogodišnje standardne zdravstvene savjete.

Tokom proteklih 70 godina, javne zdravstvene ustanove u brojnim državama, uglavnom Zapadne Evrope, oglašavale su se sa nizom pravila u ishrani koja treba poštovati. Naglašavano je da su meso, mliječni proizvodi i jaja – opasni po zdravlje ljudi.

Posljedice ovih pravila o ishrani su svuda oko nas, piše Gardijan. Navodi podatke da 60 odsto Britanaca danas ima višak kilograma, da mnogi imaju probleme sa metabolizmom, a da je na tržištu hrane čak 50 odsto namirnica „ultraprerađeno".

Nedostatak povjerenja u zdravstvenu ispravnost hrane u njenim „prirodnim oblicima" naveo je potrošače da kupuju prerađenu hranu kao što su obrano mlijeko ili sir sa smanjenom količinom soli, s ciljem da se zdravije hrane.

Ipak, protokom vremena i zahvaljujući napretku nauke i većem broju istraživanja, došlo se do zaključka da zdravi tradicionalni sastojci i prehrambene navike mogu biti – zdravi.

Mlijeko

Mliječne masti mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Zato nove studije sve manje podržavaju ideju o tome da treba birati mlječne proizvode sa smanjenom količinom masti. Veliko istraživanje u kome je učestvovalo 4.150 Šveđana, koji su praćeni tokom 16 godina, dokazalo je da ishrana bogata mlječnim mastima može smanjiti, a ne povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Brojna istraživanja takođe pokazuju da konzumiranje mlječnih masti štiti od dijabetesa tipa 2.

Voće i povrće

Pravilo koje je dugo bilo „u trendu" a kaže da dnevno treba pojesti pet plodova voća ili povrća takođe se dovodi u pitanje. Savremene studije smatraju da su „tanki" argumenti koji stoje iza slogana „pet dnevno".

Velika studija iz 2010. godine koja je obuhvatila 500.000 ljudi sa 23 evropske lokacije tokom osam godina, nije mogla da uspostavi jasnu povezanost boljeg zdravlja sa poštovanjem ove preporuke.

Činjenica je da voće i povrće donose vredne mikronutrijente, ali, kada se sve sabere i oduzme, to je slabo i odnosu na ono što nude mlječni proizvodi, meso, riba i jaja.

Inače, veoma mali broj ljudi u Velikoj Britaniji uspijeva da ispuni cilj „pet dnevno", a oni koji to generalno postižu jedu više voća nego povrća. Voće sadrži puno šećera. Jedna manja banana ima ekvivalent od 5,7 kašičica šećera, dok jaje ne sadrži šećer, prenosi RTS.

Kada je riječ o povrću, umjesto poželjnog zelenog lisnatog povrća, ljudi se uglavnom odlučuju za krompir ili bundevu, koji su takođe bogati šećerom.

So

Uprkos apelima da se so konzumira manje, nije dobro iz ishrane potpuno isključiti ovu namirnicu – najbolja je umjerena količina.

Nedavno objavljeno istraživanje zaključuje da su izuzetno niski nivoi unosa natrijuma povezani sa povećanim rizikom od srčanih oboljenja, dok su umerene količine idealne za većinu ljudi.

„Postoji malo dokaza da će smanjenje unosa natrijuma (ispod prosječnog nivoa) smanjiti kardiovaskularne probleme ili smrtnost", navodi se u novim studijama.

Meso

Dobro je ne pretjerivati sa obrocima kao što je hot-dog, ali dobar odrezak neće biti smetnja zdravlju.

Iako je meso u centru ishrane naših predaka bilo milionima godina, neki nutricionisti, zastupaju stav da je to nezdrava hrana.

Stav Međunarodne agencije za istraživanje raka iz 2015. da je crveno meso „vjerovatno kancerogeno" nikada nije potkrijepljen ni dokazan.

U stvari, naknadnom procjenom rizika po zdravlje, zaključeno je da to – nije slučaj. Prikupljeni podaci u istraživanjima jednostavno nijesu uspjeli da pokažu konzistentnu uzročnu vezu između unosa crvenog mesa i bolesti poput kancera.

Jaja

Godine oprečnih savjeta bile su „nepravedne" prema jajima.

Jedan od savjeta bio je da se ne prekorači količina od dva jajeta nedjeljno zbog navodne visoke koncentracije lošeg holesterola.

Mnogi još nijesu sigurni da li su jaja zdrava ili ne, uprkos činjenici da su jaja jedna od namirnica bogatih brojnim nutrijentima, ali savjeti zdravstvenih stručnjaka sada su promenjeni i sugerišu da ipak ne postoji preporučeno ograničenje o tome koliko jaja ljudi treba da pojedu.

Preporučujemo za Vas