ZAŠTO JE GUGL EFEKAT ŠTETAN

Nekada ste znali bar 10 brojeva telefona napamet: A danas?

Problem nastaje kada se zbog lake dostupnosti informacija ulijenjimo jer više nema razloga da „treniramo“ svoj mozak na tradicionalan način, bilježenjem i pamćenjem relevantnih podataka, što može dovesti do gubitka fokusa i slabije koncentracije

4400 pregleda 8 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Da li vam se nekad dešava da pogledate na sat, a onda kada vas neko zapita koliko je sati odmah poslije toga, ne možete da se sjetite šta su pokazivale kazaljke? Ako se pronalazite u ovim riječima, onda ste i vi žrtva tzv. Gugl efekta.

Ovaj psihološki fenomen se može objasniti kao teškoća u pamćenju jednostavnih informacija koje smo upravo saznali, iako nam ne predstavlja problem da zapamtimo komplikovane informacije iz prošlosti do kojih smo došli na teži način.

Psihološki efekat o kome govorimo dobio je ime po popularnom pretraživaču Gugl, koji nam omogućava brz i lak pristup velikom broju informacija. On se, međutim, ne odnosi samo na njega, već i na sve korisne tehnološke uređaje, aplikacije i sajtove, zbog kojih više ne moramo toliko stvari da pamtimo kao nekad.

U eri prije mobilnih telefona, ljudi su znali napamet brojeve telefona članova svoje porodice i bliskih poznanika, dok danas to uglavnom nije slučaj. Takođe su se pamtili rođendani prijatelja, za čim danas nema potrebe, jer nas Fejsbuk i ostale društvene mreže podsjećaju na važne datume. Problem nastaje, međutim, kada se zbog lake dostupnosti informacija ulijenjimo jer više nema razloga da „treniramo“ svoj mozak na tradicionalan način, bilježenjem i pamćenjem relevantnih podataka, što može dovesti do gubitka fokusa i slabije koncentracije, a samim tim i goreg kratkoročnog pamćenja. Upravo to su istraživači ljudskog ponašanja definisali kao Gugl efekat.

U jednoj od studija koje su dokazale ovaj fenomen, učesnici eksperimenta bili su podijeljeni u dvije grupe i od njih je traženo da pročitaju 40 zanimljivih činjenica o našem svijetu. Prvoj grupi je rečeno da će date informacije biti dostupne na kompjuteru odmah nakon što ih pročitaju, dok je drugoj grupi rečeno da je to prvi i poslednji put kada će vidjeti iste informacije u toj formi.

Nakon što su učesnici prostudirali činjenice sa spiska, istraživači su odlučili da testiraju njihovu memoriju. Ispostavilo se da je druga grupa ljudi bila u stanju da se sjeti mnogo više nedavno pročitanih činjenica, nego oni koji su obaviješteni da će iste informacije moći da pogledaju kasnije na kompjuteru, prenosi Citymagazin.

Budući da živimo okruženi svakojakim 'gedžetima', šta nam preostaje da uradimo kako ne bismo bili žrtve Gugl efekta? Psiholozi preporučuju tri strategije za suočavanje s ovim problemom i jačanje kratkoročnog pamćenja. Oni smatraju da kada imamo vremena treba da potražimo željene informacije na teži način, bilo konsultovanjem enciklopedija i drugih knjiga ili stupanjem u kontakt sa osobama koje posjeduju data znanja.

Druga preporuka psihologa je da krenemo da pravimo bilješke, ali samo olovkom na papiru, a ne preko aplikacija. Taj proces će nas dovoljno usporiti i omogućiti nam da se zaista skoncentrišemo na ono što pišemo. Treći predlog stručnjaka je da ponekad namjerno pravimo pauze u korištenju svojih gedžeta, posebno kada smo van kuće.

Preporučujemo za Vas