ZDRAVLJE SRCA

Pregledi srca: Šta EKG može da otkrije, a šta ne?

Neki kardiološki problemi elektrokardiogramom se mogu otkriti, ali postoje bolesti srca za čije otkrivanje su potebni drugi pregledi

12095 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Kada odete na pregled srca, jedna od osnovnih analiza koju će kardiolog tražiti je EKG. Svi smo za njega čuli, ali znamo li čemu služi i šta govori ta važna analiza?

„EKG je jedna u nizu analiza koje mi tražimo kada pravimo kardiološki pregled. Naravno da je jako dobro kada imate dobar EKG, ali na žalost to nije uvijek dovoljno da kažemo da ste zdravi kada je riječ o vašem srcu. EKG je električna aktivnost srca, zapis sa 12 linija koje nam govore o različitim aspektima stanja srca", objasnio je prof. dr Petar Otašević, kardiolog iz Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ za RTS.

Profesor Otašević ističe da kada osjećamo aritmije – imamo preskoke srca. Pored obične analize EKG-a, koja traje 15 sekundi, primenjuje se i holter EKG-a, koji se nosi 24 sata.

„Ukoliko hipertenzija traje dugo, često imamo zadebljanje srčanog mišića, jer hipertenzija ne daje nikakve simptome. Simptom hipertenzije je potiljačna glavobolja, zujanje u ušima i povremeno curenje krvi iz nosa", napominje prof Otašević.

Najčešći razlozi za EKG analizu su:

  • Aritmije
  • Hipertenzija
  • Bol u grudima

Na EKG-u se ne vide suženja krvnih sudova, miokarditis, bolest zalistaka, pa se radi test opterećenja, naročito kod bolesnika koji se žale na bol u grudima.

„Ultrazvuk nam služi da vidimo kolike su srčane šupljine, kakvi su zalisci, da li postoji zadebljanje srčanog mišića. Ultrazvuk i EKG su dobar paket-dijagnoza", rekao je dr Petar Otašević.

Šta se može otkriti EKG-om:

  • Vrsta aritmije
  • Predinfarktno stanje
  • Zadebljanje srčanog mišića

„Ukoliko neko ima klasičan infarkt – to se vidi na EKG-u. Kod nekih bolesnika on bude u redu, pa se rade i dodatne analize, enzimi u krvi koji ukazuju na oštećenja srčanog mišića. Inače, oko 40 odsto bolesnika ima hipertrofiju lijeve komore, zadebljanje srčanog mišića. To je znak upozorenja u liječenju krvnog pritiska", istakao je profesor.

Kako koronavirus utiče na srce i koje su posljedice

„Smatra se da oko pet odsto pacijenata u akutnoj fazi infekcije ima blage aritmije, preskoke srca. Poslije kovida, bolesnici se žale na zamaranje, koje prolazi u periodu od tri dana do devet mjeseci. Treba biti strpljiv i sačekati da te tegobe prođu", zaključio je prof dr Petar Otašević, kardiolog iz Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje", u Beogradu.