Stres i anksioznost mogu imati slične simptome, ali postoji nekoliko razlika koje treba znati. Povećanje samosvijesti i razumijevanje obrazaca ponašanja može pomoći u smanjenju simptoma stresa i tjeskobe.
Razumijevanje strategija za stres i tjeskobu omogućava proaktivne, a ne reaktivne odgovore. Simptomi stresa i anksioznosti mogu izgledati vrlo slično, ali postoji nekoliko razlika.
Stres
Stres pokreću spoljašnji nadražaji koji se uopšteno mogu prepoznati. Na primjer: ako vam je dodijeljen veliki posao koji treba da bude dovršen do sjutra, ili ako ste nedavno otpušteni i morali ste da platite zaostale račune, ili možda preživljavate globalnu pandemiju.
Stres je uobičajeno iskustvo koje se javlja kada se smatra da su zadaci zahtjevniji nego što možemo da podnesemo. Anksioznost je intenzivnija i javlja se kada se stres potiskuje ili kada se njime ne upravlja na odgovarajući način, piše The Minds Journal.
Simptomi stresa:
- Povećana razdražljivost
- Ometa obrasce spavanja
- Smanjuje nivo energije
- Promjena daha i otkucaja srca
- Glavobolje
- Mijenjanje apetita
- Osjećaj preopterećenosti ili osjećaj hitnosti
Na stres se obično ne gleda kao na prijatno iskustvo, ali promjene koje se događaju u vašem tijelu zapravo i treba da se dogode. Simptomi stresa su u osnovi ugrađeni sistem aktivacije vašeg tijela dizajniran da vas upozori ili zaštiti.
Promjene u našem dahu, temperaturi ili otkucajima srca, iste su promjene koje su osjećali naši preci kada su se suočavali sa opasnošću.
Anksioznost
Anksioznost je unutrašnja reakcija koja se javlja kada se stres ne prepoznaje i ne rješava. Za razliku od stresa, anksioznost ima tendenciju da se zadrži čak i nakon što zabrinutost prođe.
Jednostavno rečeno, stres je poput prehlade, dok je anksioznost poput alergije. Oboje mogu imati slične simptome, ali nakon što se izborite s prehladom, nemate nikakvih simptoma. Alergije su, s druge strane, nešto što treba dosljedno pratiti. Ponekad njima može da se upravlja, ali se iznenada mogu pokrenuti i oslabiti.
Simptomi anksioznosti
- Osjećaj nervoze, nemira ili napetosti
- Ponavljajuće misli koje su orijentisane na budućnost ili prošlost
- Lako vas preplavi
- Razdražljivost ili nestrpljivost
- Nemogućnost koncentracije i prisutnosti
- Poremećaji spavanja
- Bol u stomaku ili promjene apetita
- Pretjerana briga ili potreba za kontrolom
- Znojenje, ubrzano disanje, ubrzan rad srca
Ljudi će doživjeti viši nivo stresa i skloniji su razvoju anksioznih poremećaja ako se njihove osnovne potrebe (san, ishrana i kretanje) ne ispunjavaju na zadovoljavajući način.
Na primjer, nema smisla očekivati da će vaš automobil funkcionisati ako ga ne održavate i ne punite benzinom; isto važi i za vas. Ako se ne brinete o svojim osnovnim potrebama, nećete funkcionisati na visokom nivou.
Bonus video:
