Depresija: Osnovna pitanja i odgovori koje svako treba da zna

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odlažu traženje pomoći

12266 pregleda 3 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu stalno se se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 miliona oboljelih, 2013. godine njihov broj je porastao na 615 miliona, a prema nekim procjenama od 2020. godine to je drugi svjetski zdravstveni problem.

Depresija je bolest koju karakteriiišu poremećaji raspoloženja kao što su dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije prijatnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol. Ona utiče na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s porodicom i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi treba da traju najmanje dvije sedmice.

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odlažu traženje pomoći, zbog čega liječenje traje duže, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubistvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih uzrasta, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta, te nije znak slabosti. Ona povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti, a depresija koja se javlja kod žene nakon porođaja može uticati na razvoj novorođenčeta. S druge strane, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Šta je depresija?

Depresija je čest i ozbiljan poremećaj raspoloženja koji može uticati na porodični, društveni, ljubavni i poslovni aspekt života kao i na to kako osoba doživljava sebe. Depresija ne utiče samo na promjenu raspoloženja i/ili gubitak interesovanja za sve ili većinu aktivnosti u kojima se do tada uživalo, već obuhvata i druge simptome. Uobičajen ritam spavanja može biti poremećen, tako da se osobe koje pate od depresije otežano uspavljuju, često se bude tokom noći, spavaju previše ili premalo. Moguća je promjena apetita i, u skladu s tim, tjelesne težine, potom problemi sa koncentracijom, neodlučnost, gubitak energije ili osećaj zamora. Često se mogu pojaviti i negativne intruzivne misli, praćene osjećanjem bezvrujednosti i krivice, potreba za izolacijom i povlačenje iz društva, a u najtežim oblicima depresije i suicidne ideje, namjere i planovi, piše Citymagazin.

Šta je postporođajna depresija?

Postporođajna depresija je specifičan oblik depresije koji se, prema procjenama, javlja kod jedne od sedam porodilja. Pored uobičajenih simptoma za depresiju, može se javiti i smanjeno interesovanje i privrženost za bebu ili anksioznost u vezi sa bebom i brigom za nju. Zbog toga, majke mogu osećati krivicu, stid i manjak samopouzdanja. U takvim trenucima podrška porodice i okoline je od velikog značaja. Važno je razumjeti da simptomi bolesti nijesu dio ličnosti osobe i da je to prolazno stanje za koje postoji tretman. Adekvatna terapija je važna kako bi se majka osjećala bolje i kako bi uspostavila bolji odnos sa bebom. To obično podrazumijeva psihoterapiju, dok je u blažim slučajevima dovoljno i savjetovanje psihologa.

Da li se depresija može pojaviti i kod djece?

Depresija se rijetko javlja kod djece prije puberteta. Tokom adolescencije je malo učestalija i može se odraziti na ispunjavanje razvojnih zadataka i značajno ometati društveni i lični život. Pored simptoma karakterističnih za depresiju, potrebno je obratiti pažnju i na iritabilnost, nezadovoljstvo, napade bijesa i somatske tegobe adolescenta. Mogu imati probleme u školi, zapostavljati održavanje lične higijene, imati smanjeno samopouzdanje i negativan pogled na budućnost. Kod adolescenata koji se bore sa depresijom postoji povećan rizik od zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, zbog čega je posebno važno da se pruži adekvatna pomoć i podrška. Ukoliko kao roditelj primijetite ove simptome, pokušajte da razgovarate sa djetetom i utvrdite da li treba zatražiti stručnu pomoć. Ako si tinejdžer i misliš da si depresivan ili poznaješ nekoga ko je depresivan, obrati se za pomoć. Razgovaraj sa školskim psihologom, roditeljima, prijateljem, nastavnikom ili drugom osobom u koju imaš povjerenja.

Šta depresija nije?

Depresija nije isto što i tuga. Tugovanje je emocija koju većina ljudi osjeti u nekom trenutku svog života. Bilo da je uzrok prekid prijateljstva, veze ili gubitak posla, tugovanje se javlja kao normalna reakcija na određeni događaj. Osobe koje tuguju ne dovode u pitanje sopstvenu vrijednost, obično se ne izoluju od društva i u stanju su da uživaju u svakodnevnim aktivnostima. Nasuprot tome, kod depresije ne mora uvijek postojati događaj koji joj prethodi. Moguće je da takve osobe imaju sve što žele, a ipak ne mogu da osjete zadovoljstvo i radost zbog toga. Depresija traje znatno duže od tugovanja i podrazumijeva postojanje i drugih simptoma koji ometaju svakodnevno funkcionisanje.

Kako da znam da li imam depresiju?

Depresiju može dijagnostikovati samo stručnjak za mentalno zdravlje. Ako primijetite da depresivno raspoloženje, gubitak interesovanja i zadovoljstva i drugi simptomi koji su karakteristični za depresiju traju duže od dvije nedjelje moguće je da imate depresiju. Ukoliko osjećate da vas ovi simptomi ometaju u svakodnevnom funkcionisanju ili utiču na vaš ljubavni, poslovni, porodični ili društveni život potrebno je da potražite profesionalnu pomoć. Posebno je važno da se obratite za stručnu pomoć ako osjećate da se simptomi pogoršavaju, ako pomišljate da život nije vrijedan življenja, da bi vašoj okolini bilo lakše da vas nema ili razmišljate o samoubistvu. Važno je da se postavi ispravna dijagnoza kako bi se osmislio plan liječenja i kako biste dobili odgovarajuću pomoć.

Kako mogu da pomognem sebi ukoliko se borim sa depresijom?

Pokušajte da se ne povlačite u sebe, povjerite se bliskim osobama i razgovarajte o tome kako se osjećate. Probajte da ne donosite važne odluke kada se osjećate loše. Zdrava ishrana, regularan ritam spavanja i umjerena fizička aktivnost mogu doprinijeti boljem opštem stanju. Ipak, ukoliko osjećate da nemate snage za to, uradite koliko možete na način koji vas neće dodatno remetiti. Neke obaveze je moguće odložiti, a u redu je i da zatražite pomoć u vezi sa aktivnostima koje vam stvaraju nelagodu. Izbjegavajte korišćenje psihoaktivnih supstanci i alkohola. Pokušajte da uradite nešto za sebe što bi vam prijalo, odmarajte se i pridržavajte terapije koja vam je propisana.

Kako mogu da pomognem bliskoj osobi koja pati od depresije?

Informišite se o depresiji kako biste imali više razumijevanja za ono kroz šta ta osoba prolazi. Pokušajte da razumijete da nekada neće biti raspoložena za druženje, i u takvim trenucima nemojte da insistirate na zajedničkim aktivnostima. Razgovarajte, pružite podršku, pitajte kako možete da pomognete i ohrabrite je da, ukoliko je potrebno, potraži stručnu pomoć. Suzdržite se od davanja savjeta, kritikovanja i osuđivanja.

Kome da se obratim za pomoć ako imam depresiju?

Najbolje bi bilo da se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje koji radi u vašoj blizini. Psihijatri, psiholozi i psihoterapeuti su obučeni da prepoznaju depresiju i pomognu vam da se ponovo osjećate dobro i prijatno.

Bonus video: